Zakonska regulativa: računalne (kompjuterske) prevare

u izradi.....

nedostaje dio materijala, valjda će neko od kolega dostiviti u narednom periodu

TRAGEDIJA NA BJELAŠNICI: Muškarac umro dok se vozio ski liftom

Na jednom od ski liftova na olimpijskoj planini Bjelašnica sredovječnom muškarcu je iznenada pozlilo nakon čega je umro. Jučer je na ovoj planini zvačino otvorena skijaška sezona, a mnogi su i današnji dan iskoristili za uživanje u bijelim sportovima, pa im je ovaj događaj predstavljao veliki šok

 

 

Prema prvim informacijama radi se o prirodnoj smrti. Tijelo nesretnog čovjeka je prevezeno u prosekturu Grdskog groblja “Bare”, gdje će sudski vještak medicinske struke izvršiti vanjski pregled tijela, a po potrebi i obdukciju, piše Dnevni avaz.

I iz Operativnog centra Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (MUP KS) potrvdili su da je jutros oko 10 sati čovjek umro na Bjelašnici, te da se najvjerovatnije radi o prirodnoj smrti.

ASYCUDA

ASYCUDA – Automated System for Customs Data  je kompjuterizovani carinski upravljački sistem koji obrađuje i kontroliše uvozne i izvozne pošiljke.

U BiH se počela koristiti 2002. godine pod pokroviteljstvom CAFAO organizacije i Evropske unije.

ASYCUDA omogućava:

-          bolje upravljanje državnim finasijama

-          institucionalno jačanje carine kroz reformu i modernizaciju

-          pouzdane informacije o spoljnoj trgovini.

ASYCUDA sistem čine dvije komponente i to: 

-          Programski paket, koji je i srž sistema i

-          Računarske komponente, čija konfiguracija i performanse su ostavljene na izbor korisniku sistema.

Svaki korisnik ima pristup klijentu koji je povezan sa izdvojenim CPU-SERVEROM tako čineći lokalnu mrežu, tzv. KLUENT/SERVER konfiguracija.

Podaci se prenose sa klijenta na server za obradu i pohranjivanje, a klijent može isto tako da preuzima informacije koje su pohranjene na serveru. Veći broj klijenata može da radi pod jednim serverom.

Princip mreže kojom se ostvaruje veza između servera i klijenta, na kojem funkcioniše system je zatvorenog tipa. Pod time podrazumijevamo da se komunikacija ostvaruje putem telefonskih linija, zakupljenih kod telekomunikacijskih operatera, koje su odvojene od ostatka telefonskog saobraćaja.

Među osnovne karakteristike sistema spadaju:

-          Sistem je zasnovan na klijent/server konfiguraciji.

-          UNIX operativni sistem na kojem radi server, daje mogućnost kod izbora karakteristika kompjuterske opreme.

-          Program u kojem klijenti obrađuju podatke radi u MS DOS okruženju zbog čega grafički prikaz daje utisak zastarjelosti.

-          Što se tiče pristupa softveru od strane klijenta, LAN/WAN konstrukcija omogućava pristup velikom broju korisnika i obradi velike količine podataka

-          ASYCUDA sistem je baziran na tri osnovne komponente: fleksibilnost, razvoj i otvoreno okruženje.

ASYCUDA sistem je znatno unaprijedio rad carinskih organa.

seminarski rad - OSA

I Uvod

Obavještajno-sigurnosne službe su „specijalizovane ustanove izvršne vlasti koje, primjenom specifičnih metoda, mjera i postupaka, sprovode obavještajno-informativne, obavještajno-sigurnosne i druge neobavještajne aktivnosti (tajne akcije/covert actions), u cilju realizacije nacionalnih interesa i zaštite i unapređenja nacionalne sigurnosti.“

 Zbog činjenice da obavještajno-sigurnosne službe raspolažu sa posebnim ovlaštenjima kojima mogu ograničiti ljudska prava i slobode, kao i zbog činjenice da iste često djeluju u tajnosti, od posebnog je značaja postojanje efikasne vanjske kontrole ovih službi, kako bi eventualne zloupotrebe i kršenja ljudskih prava bili spriječeni i svedeni na minimalnu mjeru. „U načelu, cilj je da se obavještajne službe zaštite od političkih zloupotreba, a da one pritom ne budu stavljene van kontrole.“

 Obavještajne službe se dijele po raznim osnovama ali za ovaj rad značajna je njihova podjela na civilne i vojne, obzirom da u ovom radu tretiramo civilne obavještajno-sigurnosne službe, kao i podjela na unutrašnje, koje se još nazivaju i sigurnosnim službama, te na vanjske, koje se još nazivaju i obavještajnim službama.

Tema ovog seminarskog jeste obavještajno - sigurnosna agencija OSA, njeno mjesto i uloga u sigurnosnom sistemu BiH, te neke kompjuterske aplikacije koje koristi u svom radu.

U današnje vrijeme obavještajne službe poseban značaj daju prikupljanju informacija o terorizmu, posebno medjunarodnom. Pored toga, veliki značaj pridaje se organizovanom kriminalu u svim njegovim oblicima, a poseban akcenat se stavlja na ilegalnu trgovinu opojnim drogama, oružjem, «bijelim robljem», nuklearnim materijama...

II  Formiranje obavještajno - sigurnosne agencije OSA

Bosna i Hercegovina je spoznala potrebu za uspostavljanjem mehanizma za prikupljanje informacija o djelima kažnjivim po međunarodnom pravu i prijetnjama po održivost ili ustavni poredak Bosne i Hercegovine.

Tako je u 22. marta 2004. godine, na osnovu člana IV Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština BiH, na sjednici Predstavničkog i Doma naroda, usvojila Zakon o obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH.

Tim zakonom osnovana je Obavještajno sigurnosna / bezbjednosna agencija Bosne i Hercegovine koja je odgovorna za prikupljanje, analiziranje i distribuiranje obavještajnih podataka u cilju zaštite sigurnosti, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Agencija je počela sa radom 1. juna 2004. godine.

Prema zakonskom rješenju, Agencija je civilna obavještajno-sigurnosna institucija koja ima status nezavisne administrativne organizacije Bosne i Hercegovine. Agencija ima status pravnog lica.

U sastav Agencije ušle su civilne obavještajno-sigurnosne institucije koje su ranije djelovale u entitetima - u Federaciji Bosne i Hercegovine i u Republici Srpskoj. Zakonom je određeno da se na teritoriji Bosne i Hercegovine ne mogu osnivati ni djelovati nikakve druge civilne obavještajno-sigurnosne strukture.

Finansijska sredstva za rad Agencije u cjelini se obezbjeđuju iz državnog budžeta, u skladu sa zakonom koji regulira Trezor institucija Bosne i Hercegovine.

Sjedište Agencije je u Sarajevu, ulica Mehmeda Spahe 7.

III Nadležnosti OSA / OBA BiH

Obavještajno sigurnosna / bezbjednosna agencija BiH odgovorna je za prikupljanje obavještajnih podataka u vezi s prijetnjama po sigurnost Bosne i Hercegovine, kako unutar, tako i van države. Agencija je odgovorna za analiziranje prikupljenih podataka i njihovo prenošenje ovlaštenim dužnosnicima i tijelima (najvši organi vlasti i njihovi predstavnici), kao i za prikupljanje i analiziranje i prenošenje obavještajnih podataka sa svrhom pružanja pomoći ovlaštenim službenim osobama, kako je difinirano zakonima o krivičnom postupku u Bosni i Hercegovini, te ostalim mjerodavnim tijelima u BiH, kada je to potrebno radi suzbijanja prijetnji po sigurnost Bosne i Hercegovine.

Zakonom su jasno definirane "prijetnje po sigurnost Bosne i Hercegovine". U tom kontekstu kao takve smatrat će se prijetnje suverenitetu, teritorijalnom integritetu, ustavnom poretku, osnovama ekonomske stabilnosti BiH, kao i prijetnje po globalnu sigurnost koje su štetne po Bosnu i Hercegovinu (ali i za region, EU i svijet u cjelini).

Radi se o prijetnjama sa aspekta terorizma, uključujući međunarodni terorizam; prijetnjama sa aspekta špijunaže usmjerene protiv Bosne i Hercegovine ili štetne po sigurnost BiH na bilo koji drugi način; prijetnjama sa aspekta sabotaža usmjerenih protiv vitalne nacionalne infrastrukture Bosne i Hercegovine ili na drugi način usmjerenih protiv BiH; prijetnjama sa aspekta organiziranog kriminala usmjerenog protiv Bosne i Hercegovine ili štetnog po sigurnost BiH na bilo koji drugi način; prijetnjama sa aspketa trgovine drogama, oružjem i ljudima usmjerene protiv Bosne i Hercegovine ili štetne po sigurnost BiH na bilo koji drugi način; prijetnjama sa aspekta nezakonite međunarodne proizvodnje oružja za masovno uništenje, ili njihovih komponenti, kao i materijala i uređaja koji su potrebni za njihovu proizvodnju; prijetnjama sa aspekta nezakonite trgovine proizvodima i tehnologijama koje su pod međunarodnom kontrolom; prijetnjama sa aspekta radnji kažnjivih po međunarodnom humanitarnom pravu i prijetnjama sa aspekta djela organiziranog nasilja ili zastrašivanja nacionalnih ili vjerskih grupa u Bosni i Hercegovini.

Agencija koristi svoja operativna sredstva i metode u cilju pružanja zaštite institucijama i objektima Bosne i Hercegovine kao i institucijama i objektima Federacije, Republike Srpske i Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine, te diplomatskim misijama Bosne i Hercegovine u inostranstvu, kao i prilikom državnih posjeta i drugih događaja, kako to odrede predsjedavajući Vijeća ministara ili generalni direktor. Agencija nije odgovorna da osigura fizičku zaštitu za gore navedene institucije i događaje.

Agencija sarađuje sa Međunarodnim krivičnim tribunalom za zločine počinjene na teritoriji bivše Jugoslavije, tako što Tribunalu dostavlja podatke u vezi sa licima koja su odgovorna za ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava na teritoriji bivše Jugoslavije od 1991. godine.

Agencija provodi sigurnosnu provjeru lica koja se prijave za posao u Agenciji, u svrhu određivanja stepena njihove odgovornosti i povjerljivosti, kao i onih lica koja traže državljanstvo Bosne i Hercegovine.

Lice koje želi stupiti u radni odnos u Agenciji mora ispunjavati sljedeće uslove, i to:

a) Da je državljanin Bosne i Hercegovine;

b) Da je starije od 18 godina;

c) Da posjeduje odgovarajuću školsku i stručnu spremu utvrđenu Pravilnikom o unu-trašnjoj organizaciji;

d) Da je zdravstveno sposobno za obavljanje određenih poslova predviđenih za ovo radno mjesto;

e) Da ima regulisanu vojnu obavezu;

f) Da tri godine prije dana prijavljivanja za radno mjesto u Agenciji nije otpušteno iz državne službe kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini;

g) Da posjeduje uvjerenje o nekažnjavanju i da se protiv njega ne vodi krivični postupak; i

h) Da se na njega ne odnosi član IX.1. Ustava Bosne i Hercegovine.

Zaposleni ne mogu biti članovi političkih stranaka, primati instrukcije od političkih stranaka, niti obavljati bilo kakvu dodatnu aktivnost za koju se plaća naknada ili drugu javnu ili profesionalnu dužnost koja je nespojiva sa radom u Agenciji.

Zaposleni koji želi obavljati dodatnu aktivnost za koju se plaća naknada ili drugu javnu ili profesionalnu dužnost, mora za to tražiti odobrenje od generalnog direktora. Odobrenje se neće dati u slučajevima kada takva aktivnost nije u skladu sa radom Agencije ili može dovesti do zloupotrebe informacija koje je Agencija prikupila.

Izuzetno od odredbe člana 43. stav 1(h) ovog zakona, zaposleni nemaju pravo na štrajk niti bilo kakav drugi oblik kolektivne obustave rada.

Zaposleni ne smiju bez saglasnosti generalnog direktora javno istupati ili komentirati rad Agencije, ili pružati neovlaštenim licima informacije u vezi sa podacima, dokumentaci-jom, kontaktima, namjerama, saznanjima ili osobljem Agencije.

- Agencija nema ovlasti da fizički prisili na saradnju niti ovlasti za hapšenje.

- Agencija se ne može baviti vojnim aktivnostima niti uvozom, izvozom, tranzitom ili pos-redovanjem u prodaji oružja ili vojne opreme.

IV  PRIKUPLJANJE   INFORMACIJA

(a) Opća ovlaštenja

Član 72.

Agencija je ovlaštena da prikuplja, analizira, čuva i distribuira obavještajne podatke nadležnim tijelima unutar Bosne i Hercegovine na način koji je u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, ovim zakonom i drugim relevantnim državnim zakonima.

Član 73.

Agencija može prikupljati samo one informacije za koje se opravdano može pretpostaviti da su potrebne za obavljanje njenih dužnosti nabrojanih u članovima 5. i 6. ovog zakona.

Član 74.

Tokom istraga čije je provođenje odobrio generalni direktor Agencije, Agencija ima ovlaštenje da prikuplja informacije:

a)      iz svih javno raspoloživih izvora;

b)      od drugih tijela i institucija u Bosni i Hercegovini, koje su dužne da udovolje zahtjevima Agencije osim u slučajevima kada im je to izričito zabranjeno zakonom;

c)      mjerama fizičkog praćenja na javnim mjestima (tj. namjenskog i sistematskog posmatranja s ciljem prikupljanja informacija o konkretnim pitanjima koja se tiču osoba ili objekata za koje se osnovano smatra da su uključeni u bilo koje aktivnosti ili u pripreme aktivnosti koje spadaju u djelokrug odgovornosti Agencije);

d)     mjerama praćenja na mjestima koja nemaju javni karakter, s tim da su ispunjeni uvjeti utvrđeni u članovima 77. i 78. ovog zakona;

e)      mjerama pretresa pokretne i nepokretne imovine, s tim da su ispunjeni uvjeti utvrđeni članovima 77. i 78. ovog zakona;

f)       mjerama praćenja elektronskih medija s tim da su ispunjeni uvjeti iz članova 77. i 78. ovog zakona; i

g)      upotrebom drugih izvora za koje se vjeruje da bi mogli osigurati informacije koje su potrebne Agenciji, s tim da su ispunjeni uvjeti iz člana 75. ovog zakona.

Član 75.

Saradnja sa Agencijom, u skladu sa članom 74, tačka g) ovog zakona, je na dobrovoljnoj osnovi.

Ukoliko se moraju uzeti lični podaci o osobi koja pruža informacije, ta osoba mora biti o tome obaviještena prije nego što Agencija uzme njegovu izjavu. Takvo obavještenje može biti uskraćeno samo zbog općeg javnog interesa koji spada u djelokrug odgovornosti Agencije.

Mjere tajnog prikupljanja informacija za koje je potrebno odobrenje generalnog direktora

Član 76.

Kada generalni direktor smatra neophodnim u cilju ispunjavanja dužnosti Agencije utvrđenih ovim zakonom, Agencija može:

a)      prikupljati informacije držeći u tajnosti razloge za prikupljanje informacija zbog njihove sigurnosne prirode;

b)      uspostaviti tajne kontakte s fizičkim osobama;

c)      uspostaviti i koristiti informacione sisteme koji unapređuju prikupljanje podataka;

d)     koristiti oblike operativnih obmana koji ne uzrokuju fizičke povrede niti narušavaju zdravlje;

e)      pripremati i koristiti tajne dokumente za zaštitu zaposlenih u Agenciji i fizičkih osoba koje sa njima sarađuju, kao i za prikrivanje sigurnosne prirode svrhe same operacije;

f)       osnivati i održavati privremene organizacije radi prikupljanja tajnih podataka;

g)      raspoređivati zaposlene da rade kao tajni agenti u institucijama i tijelima u skladu sa članom 67. stav 2. ovog zakona.

Tajno prikupljanje podataka za koje je potrebno sudsko ovlaštenje

Član 77.

Praćenje na mjestima koja nemaju javni karakter, praćenje komunikacija putem telekomunikacijskih i drugih oblika elektronskih uređaja, kao i pretres imovine bez pristanka vlasnika ili osobe koja privremeno zauzima tu imovinu, može se vršiti samo u slučajevima za koje je dobiveno prethodno ovlaštenje od predsjednika Suda Bosne i Hercegovine ili sudije Suda Bosne i Hercegovine kojeg je odredio predsjednik Suda Bosne i Hercegovine. Ukoliko generalni direktor ima osnovane razloge da smatra da su mjere praćenja i pretresa iz ovog dijela potrebne Agenciji kako bi mogla provesti istragu o prijetnji po sigurnost Bosne i Hercegovine, generalni direktor upućuje pismeni zahtjev sudiji za dobivanje odobrenja za takva praćenja i pretrese.

Svi takvi zahtjevi moraju sadržavati sljedeće:

1)      Vrstu komunikacije za koju se predlaže upotreba mjera prisluškivanja, vrstu informacija, evidencija, dokumenata ili stvari koje su predložene za prikupljanje, i sredstva koja će u tu svrhu biti upotrijebljena;

2)      Ime osobe ili osoba koje su predložene kao predmet praćenja ili pretresa;

3)      Opći opis mjesta ili mjesta koja se predlažu za vršenje praćenja ili pretresa, ukoliko je moguće dati opći opis takvog mjesta;

4)      Informacija kojom se obrazlaže opravdanost primjene mjera praćenja ili pretresa kako bi omogućila Agenciji da provede istragu o prijetnji po sigurnost Bosne i Hercegovine;

5)      Izjava da se tražene informacije ne mogu prikupiti u potrebnom vremenskom periodu ni na jedan drugi način;

6)      Rok ne duži od 60 dana na koji se traži važenje naloga;

7)      Informacija o svim ranijim zahtjevima koji su podneseni u vezi sa osobom ili mjestom koje je predmet praćenja ili pretresa, datum kada je zahtjev podnesen, ime sudije kome je upućen i odluka sudije o tom zahtjevu. Sudija donosi odluku u roku od 48 sati nakon podnošenja zahtjeva.

- Nije moguće uložiti žalbu protiv ove odluke. Građanin Bosne i Hercegovine koji je bio predmet praćenja ili prisluškivanja treba, po okončanju praćenja ili prisluškivanja, biti obavješten o preduzetim mjerama najduže u roku od 30 dana po okončanju postupka. Prilikom primjene mjera tajnog praćenja i pretresa u skladu sa ovim članom, Agencija koristi što nenametljivije tehnike koje su joj na raspolaganju.

Član 78.

Nalog mora sadržavati:

a)      vrstu komunikacije koja se namjerava prisluškivati, vrstu informacija, evidencija, dokumenata ili stvari koje se moraju prikupiti, te ovlaštenja koja će se primijeniti u te svrhe;

b)      imena osobe ili osoba za čije praćenje je nalog izdat;

c)      opći opis mjesta ili mjesta na kojima se nalog treba izvršiti ukoliko se takav opis može dati; i

d)      rok važenja naloga.

- Nalog ne može biti odobren za period duži od 60 dana.

- U opravdanim slučajevima, sudija može produžiti važnost naloga na dodatne periode od po 30 dana ukoliko je uvjeren da je nalog i dalje potreban. Izuzetno od odredaba člana 77. ovog zakona i prethodnog stava ovog člana, upotrebu ovih mjera može odobriti generalni direktor uz saglasnost predsjedavajućeg, ukoliko bi odgađanje prouzrokovalo nepopravljivu štetu po sigurnost Bosne i Hercegovine.

- Nakon što odobri upotrebu tih mjera, generalni direktor mora odmah obavijestiti sudiju, koji preduzima odgovarajuće radnje kako bi potvrdio odobrenje ili obustavio prikupljanje informacija, u skladu sa ovim zakonom.

Član 79.

Tajno prikupljanje podataka se odmah obustavlja kada:

a)      Kada je ostvaren cilj koji je postavljen u nalogu.

b)      Kada se iz njihove dalje upotrebe ne očekuju dodatni rezultati;

c)      Kada je postavljeni rok za završetak istekao bez produžavanja; ili

d)     Kada je tajno prikupljanje podataka nezakonito iz bilo kog razloga.

Generalni direktor osigurava da se podaci koji su prikupljeni na način koji nije u skladu sa ovim zakonom odmah unište. U takvim slučajevima, generalni direktor će o tome obavijestiti predsjedavajućeg i glavnog inspektora i pokrenuti disciplinski postupak protiv onog koji je postupio suprotno zakonu.

Član 80.

Sudija je pod obavezom čuvanja tajnosti informacija do kojih dođe prema članu 77. ovog zakona.

V Upravljanje podacima

Član 81.

Zakon o zaštiti ličnih podataka Bosne i Hercegovine se ne primjenjuje na lične podatke koje prikuplja i obrađuje Agencija.

Član 82.

Lični podaci koji se prikupljaju prema ovom zakonu moraju:

a)      biti pohranjeni u opravdanu svrhu prema ovom zakonu i ne smiju se koristiti na način koji je u suprotnosti s tom svrhom;

b)      biti ažurirani kada je to potrebno;

c)      biti sačuvani u obliku koji omogućava identifikaciju predmetnih podataka ne duže nego što je potrebno radi svrhe u koju su podaci pohranjeni;

d)     biti proslijeđeni prema principu "potrebno znati" i kada je to utvrđeno ovim zakonom.

Član 83.

Zabranjeno je prikupljanje informacija o osobama samo na osnovu njihovog nacionalnog ili rasnog porijekla, vjerskih ubjeđenja, seksualnog ponašanja ili političkih uvjerenja, članstva u određenom pokretu ili organizaciji koja nije propisana zakonom.

Član 84.

Radi zaštite obavještajnih podataka o osobama čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi, a koji se čuvaju u automatiziranim datotekama, preduzimaju se odgovarajuće sigurnosne mjere kako bi se obavještajni podaci zaštitili od slučajnog ili neovlaštenog uništavanja, brisanja, kao i od neovlaštenog pristupa, mijenjanja ili distribucije.

Član 85.

Agencija čuva informacije koliko god je to potrebno za obavljanje njenih zadataka.
Agencija u redovnim intervalima preispituje da li postoji potreba za daljnjim pohranjivanjem s obzirom na tačnost informacija i opravdanost daljeg pohranjivanja.
Postupak pohranjivanja i preispitivanja se uređuje propisom kojeg donosi generalni direktor.

Član 86.

Generalni direktor Agencije je odgovoran za uspostavljanje i provođenje efikasnog sistema klasifikacije informacija za Agenciju.

-Generalni direktor donosi propise kojima se utvrđuju mjere za zaštitu povjerljivih informacija kao i odgovornosti zaposlenih u Agenciji u vezi sa zaštitom povjerljivih informacija.

Član 87.

Informacije koje Agencija čuva i koje su označene kao povjerljive ili tajne mogu se otkriti samo uz odobrenje generalnog direktora Agencije. Generalni direktor može zamjeniku generalnog direktora dati ovlaštenje za donošenje odluke u vezi sa pojedinim kategorijama otkrivanja.

-Ako je informacija označena kao povjerljiva zato što sadrži lične podatke, otkrivanje se može odobriti samo ako je izričito predviđeno zakonom ili ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

a)      osoba o kojoj se radi je dala saglasnost za otkrivanje;

b)      okrivanje je od vitalnog interesa za osobu o kojoj se radi; ili

c)      okrivanje je nužno zbog opšteg javnog interesa koji spada u nadležnost Agencije.

Član 88.

U svakom zahtjevu za otkrivanje informacija mora biti naveden organ ili osoba koja podnosi zahtjev, kao i razlog traženja informacija.

- Otkrivena informacija se ne smije koristiti u svrhe koje nisu navedene u zahtjevu za otkrivanje informacija.

Član 89.

Evidencije, spisi i arhiva Agencije ne smiju sadržavati informacije koje ne spadaju u nadležnosti Agencije. Ukoliko Agencija dođe u posjed takvih informacija, iste bez odlaganja uništava.

Član 90.

Generalni direktor prosljeđuje informacije u vezi sa ozbiljnim prijetnjama po sigurnost Bosne i Hercegovine zvaničnicima navedenim u članu 6. ovog zakona i drugim nadležnim tijelima i institucijama bez nepotrebnog odgađanja.

-Ukoliko Agencija dobije informacije u vezi s nezakonitim aktivnostima koje su izvršene ili za koje postoji vjerovatnoća da će biti izvršene, o tim informacijama obavještava nadležno Tužilaštvo, istražne organe i druga relevantna tijela.

Član 91.

Agencija je dužna da obavijesti građanina, na njegov pismeni zahtjev, da li su pokrenute mjere prikupljanja podataka protiv njega i da li Agencija vodi evidenciju koja sadrži njegove lične podatke i da mu, na njegov zahtjev, tu dokumentaciju o prikupljenim podacima stavi na uvid. Ta evidencija ne smije sadržavati informacije o pripadnicima Agencije koji su preduzeli mjere prikupljanja podataka vezanih za treće osobe.
Agencija mora dati tražene informacije, odnosno dopustiti uvid u dokumente navedene u stavu 1. ovog člana u roku od 60 dana od dana primanja zahtjeva.

Agencija može biti oslobođena obaveze iz stava 1. ovog člana ukoliko:

1)      takva informacija može ugroziti obavljanje zadataka Agencije;

2)      takva informacija može ugroziti sigurnost izvora ili druge osobe.

U slučajevima kada generalni direktor oslobodi Agenciju od primjene odredbi iz stava ovog člana, on donosi odluku u kojoj navodi razloge utvrđene u stavu 3. ovog člana.
Generalni direktor obavještava glavnog inspektora o svim takvim odlukama, koje se čuvaju u arhivi Agencije.

-Građani se mogu žaliti na takvu odluku prema Zakonu o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini.

 
 

 

VI Kompjuterske aplikacije i uređaji koje koristi obavještajna agencija

I2 ili Analyst’s Notebook

-Softver za „vizuelnu istraživačku analizu za institucije koje se bave provedbom prava, vladu, vojsku, obavještajne službe i komercijalne organizacije“.

-I2 je alat za analizu društvene povezanosti (social network analysis; SNA) koji omogućava korisniku da utvrdi odnose među pojedincima, ključnim događajima, firmama i kompanijama... Pored I2, postoje i drugi softveri za analizu društvene povezanosti, kao što su NetMiner, UCInet, Pajek itd.

Keyghost SX Keylogger

- Ovo je osnovna alatka za pronalaženje svega što se desi na jednom kompjuteru.

- Snima i preuzima bilo šta što je otkucano na kompjuteru, uključujući mailove, chatroom aktivnosti, website adrese, internet pretraživanja itd.

- Dobra stvar kod Keyghost SX Keylogger-a jeste to što se ne može detektovati niti isključiti pomoću skenera.

- Obilježja ovog programa:

1)      prijenos informacija velikom brzinom.

2)      koristi se za dugotrajne istrage, za oktrivanje prevara, utaja, tako da je prvobitno bio osmišljen u državnim obavještajnim agencijama.

3)      kada je instaliran key logger, svaki pritisak na tipku će biti snimljen, a Ghost izbornik čuva informacije sve dok ne pogledamo šta je snimljeno.

4)      key logger može pohraniti više od 500.000 “pritisaka na tipke”, neki modeli i puno više.

5)      također je koristan za “backup” kada je od vitalne važnosti da se informacije koje su bile u kompjuteru ne izgube.

 

KeyGhost USB Keylogger

- KeyGhost USB Keylogger radi tako što snima USB promet u hardware, bilo da se radi o mišu, skeneru, printeru, kameri itd. Ovdje nema software-a koji se treba instalirati. Jednostavno je za korištenje. Potrebno je samo priključiti KeyGhost na tastaturu.

--Može biti priključen bez obzira da li je računar uključen ili isključen.

- KeyGhost uređaji su prenosivi. To znači da se podaci mogu snimati na jednom kompjuteru, a preuzeti na drugom.

- KeyGhost USB Keyloggers su kompatibilni sa svim PC ili Mac operativnim sistemima koji se pokreću na PC-u ili Mac-u.

Forensics Investigation Toolkit (FIT) – mrežna forenzika

- Vrši analizu mrežnog saobraćaja u PCAP formatu.

- Ima sposobnost da vrši analizu i “rekonstrukciju” protoka mreže. Rekonstruisati u ovom smislu znači napraviti upotrebljivim opet taj podatak, fajl, folder, sistem/disk koji se traži odnosno koji će trebati kao dokaz ili kao neka konkretna validna informacija.

- Aanalizom i rekonstrukcijom protoka mrežom koja se analizira dobijemo sve logove i historiju aktivnosti u mreži.

- Rješenje za:

• Internet ili analize mrežnog saobraćaja (Network Administrator)
• Reviziju Interneta ili mrežnog saobraćaja (CISO and Auditor)
• Forenzička analiza mreže i istrage

Sa ovom alatkom možemo identifikovati:

• ukupnu propusnost mreže
• aplikaciju koja zauzima najvišu propusnost
• korisnici koji zauzimaju najvišu propusnost
• mrežne performanse sa online uslugama
• pakete koji usporavaju rad mreže
• sadržaje koji uključuje podatke o poslovanju
• uzorak, koji je u skladu sa IT poslovanjem
• lokacija, gdje se nalazi ciljani korisnik
• dalja analiza izvezenih podataka

ASYCUDA – Automated System for Customs Data  je kompjuterizovani carinski upravljački sistem koji obrađuje i kontroliše uvozne i izvozne pošiljke.

U BiH se počela koristiti 2002. godine pod pokroviteljstvom CAFAO organizacije i Evropske unije.

ASYCUDA omogućava:

-          bolje upravljanje državnim finasijama

-          institucionalno jačanje carine kroz reformu i modernizaciju

-          pouzdane informacije o spoljnoj trgovini.

ASYCUDA sistem čine dvije komponente i to: 

-          Programski paket, koji je i srž sistema i

-          Računarske komponente, čija konfiguracija i performanse su ostavljene na izbor korisniku sistema.

Svaki korisnik ima pristup klijentu koji je povezan sa izdvojenim CPU-SERVEROM tako čineći lokalnu mrežu, tzv. KLUENT/SERVER konfiguracija.

Podaci se prenose sa klijenta na server za obradu i pohranjivanje, a klijent može isto tako da preuzima informacije koje su pohranjene na serveru. Veći broj klijenata može da radi pod jednim serverom.

Princip mreže kojom se ostvaruje veza između servera i klijenta, na kojem funkcioniše system je zatvorenog tipa. Pod time podrazumijevamo da se komunikacija ostvaruje putem telefonskih linija, zakupljenih kod telekomunikacijskih operatera, koje su odvojene od ostatka telefonskog saobraćaja.

Među osnovne karakteristike sistema spadaju:

-          Sistem je zasnovan na klijent/server konfiguraciji.

-          UNIX operativni sistem na kojem radi server, daje mogućnost kod izbora karakteristika kompjuterske opreme.

-          Program u kojem klijenti obrađuju podatke radi u MS DOS okruženju zbog čega grafički prikaz daje utisak zastarjelosti.

-          Što se tiče pristupa softveru od strane klijenta, LAN/WAN konstrukcija omogućava pristup velikom broju korisnika i obradi velike količine podataka

-          ASYCUDA sistem je baziran na tri osnovne komponente: fleksibilnost, razvoj i otvoreno okruženje.

ASYCUDA sistem je znatno unaprijedio rad carinskih organa.

UREĐAJI ZA PRISLUŠKIVANJE GSM-a

Neograničeno prisluškivanje GSM prometa je moguće jedino sigurnosnim službama i to samo u saradnji sa telefonskim kompanijama koje pružaju GSM usluge. Te službe vrše prisluškivanje direktno na centrali operatera mobilne telefonije, gdje se oprema postavlja paralelno sa audio-kanalima koji služe za prijenos glasa.

- Sistem za zakonito presretanje telekomunikacija u Obavještajno - sigurnosnoj agenciji (OSA) počeo je s radom nakon višemjesečne probne faze.

- Sistemu za presretanje telekomunikacija, odnosno za zakonito prisluškivanje koji se nalazi u OSA-i dostupno je 100 % mobilne i 85 % fiksne mreže. To znači da je mjerodavnim službama, a posebno OSA-i, već omogućeno skoro potpuno pokrivanje telekomunikacija u državi. Ono što znamo jeste da je moguće prisluškivati i nadzirati bilo kojeg telefonskog pretplatnika i to ne zahvaljujući nekoj posebnoj tajnoj tehnologiji, već samo zahvaljujući vladinim uredbama prema telekomunikacijskim kompanijama.

DRŽAVNA AGENCIJA ZA ISTRAGE I ZAŠTITU - S I P A

SADRŽAJ :

1.Uvod

2.Karakteristike i nadležnosti SIPA-e

3.Organizacione jedinice SIPA-e

3.1.Kabinet direktora

3.2.Kriminalističko odjeljenje

3.3.Finansijsko-obavještajno odjeljenje

3.4.Centar za istaživanje ratnih zločina

3.5.Odjeljenje za zaštitu svjedoka

3.6.Odjeljenje za obezbjeđenje ličnosti i objekata

3.7.Odjelnje za unutrašnju kotrolu

3.8.Jedinica za specijalnu podršku

3.9.Služba za operativnu podršku

3.10.Služba za administraciju i unutrašnju podršku

4.Zaključak i pokazatelji jačanja SIPA-e

5.Literatura

Državna agencija za istrage i zaštitu je prva policijska agencija na državnom nivou koja u skladu sa Zakonom o državnoj agenciji za istrage i zaštitu i drugim propisima,vrši poslove iz svoje nadležnosti na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.SIPA predstavlja osnovni faktor stabilnosti i stvaranja osjećaja sigurnosti kod građana Bosne i Hercegovine.Akcije SIPA-e na hapšenju osoba osumnjičenih za ratne zločine,uspješno provedene istrage pranja novca,organizovanog kriminala,terorizma,pružanje podrške i zaštite svjedocima,formiranje i razvoj sprecijalne jedinice,samo su neke od činjenica koje govore o uspješnosti SIPA-e od osnivanja do danas.

Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) je osnovana 2002. godine, usvajanjem Zakona o Agenciji za informacije i zaštitu, kojim je ova agencija definirana kao samostalna institucija BiH, odgovorna za prikupljanje i obradu podataka od interesa za provođenje međunarodnih i krivičnih zakona BiH, kao i za zaštitu vrlo važnih ličnosti, diplomatsko-konzularnih predstavništava i objekata institucija Bosne i Hercegovine, te diplomatskih misija.

Usvajanjem Zakona o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, u junu 2004. godine, Agencija za informacije i zaštitu je transformirana u Državnu agenciju za istrage i zaštitu, te je dobila policijska ovlaštenja i postala prva policijska agencija koja svoju nadležnost ostvaruje na cijeloj teritoriji BiH. Ovim zakonom SIPA je definirana kao upravna organizacija Ministarstva sigurnosti BiH sa operativnom samostalnošću, čije su nadležnosti sprečavanje, otkrivanje i istraga krivičnih djela iz nadležnosti Suda BiH, fizička i tehnička zaštita štićenih ličnosti i objekata, zaštita ugroženih svjedoka i svjedoka pod prijetnjom i drugi poslovi iz njenog djelokruga koji su određeni ovim zakonom.

Akcije SIPA-e na hapšenju osoba osumnjičenih za ratne zločine, uspješno provedene istrage krivičnih djela pranja novca, organiziranog kriminala, terorizma, trgovine ljudima i ostalih krivičnih djela, kao i pružanje podrške i zaštite svjedocima, uspješno obavljanje poslova i zadataka zaštite ličnosti i objekata, formiranje specijalne jedinice, samo su neke od činjenica koje govore o uspješnosti SIPA-e od osnivanja do danas.

S obzirom da je kriminal, posebno organizirani, poprimio međunarodni karakter, Državna agencija za istrage i zaštitu sprovodi koordiniranu saradnju sa domaćim i međunarodnim organima za provođenje zakona, kako bi borbu protiv svih vrsta kriminala učinila što efikasnijom, te na taj način podigla stepen globalne sigurnosti na još veći nivo.

Od prvobitno tri uposlenika,SIPA danas broji preko 850 uposlenih u 11 organizacionih jedinica u sjedištu agencije i 4 regionalne kancelarije,koji svojim radom pružaju nadu građanima BiH,u bolju i sigurniju budućnost.Svojim djelovanjem,SIPA omogućava građanima Bosne i Hercegovine sigurniju sredinu i normalan život.Radeći sa kolegama iz drugih sigurnosnih agencija i partnerima iz međunarodne zajednice,SIPA čini sve kako bi Bosna i Hercegovina,Evropa i cijeli svijet bili sigurnije mjesto za normalan život.SIPA je upravna organizacija u okviru Ministarstva bezbjednosti BiH,sa operativnom samostalnošću,osnovana radi obavljanja policijskih poslova,a na čijem je čelu direktor.

SIPA djeluje isključivo na profesionalnim osnovama,ne zastupajući,ne štiteći i ne podržavajući interese bilo koje političke stranke,registrovane organizacije ili udruženja,bilo kojeg konstitutivnog ili drugog naroda u BiH.Usvajanjem zakona sredinom 2004. godine :

·         Zakona o državnoj agenciji za istrage i zaštitu

·         Zakona o policijskim službenicima

·         Zakona o sprečavanju pranja novca

·         Zakon o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroženih svjedoka

·         Zakon o programu zaštite svjedoka u BiH i drugim državama

SIPA se u okviru svojih zakonom definisanih nadležnosti bavi :

o   Sprječavanjem,otkrivanjem i istraživanjem organizovanog kriminala

o   Terorizma i trgovine

o   Ratnih zločina i krivičnih djela kažnjivih po međunarodnom ratnom i humanitarnom pravu

o   Trgovine ljudima

o   Svim drugim krivičnim djelima iz nadležnosti Suda BiH

o   Sipa će pružati pomoć Sudu i Tužilaštvu BiH

o   Bavit će se fizičkom i tehničkom zaštitom lica,objekata i druge imovine zaštićene po zakonu o SIPA-i

o   Zaštitom svjedoka

o   Sprječavanjem pranja novca

o   Obavlja sve druge poslove,propisane zakonom i drugim  propisima

Nа 63.sjednici Savjeta ministarstva BiH od 29.07.2004.godine,verifikovan je Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji SIPA-e,kojim je određena unutrašnja struktura SIPA-e i sistematizovano 1690 radnih mjesta policijiskih službenika,državnih službenika i zaposlenika,te definisani opšti i posebni uslovi za obavljanje poslova na koje se kandidati raspoređuju.

ORGANIZACIONE JEDINICE SIPA-e

Vršenje poslova iz nadležnosti Agencije ostvaruje se u okviru osnovnih organizacionih jedinica u sjedištu Agencije i osnovnih organizacionih jedinica van sjedišta Agencije.

Organizacione jedinice u sjedištu Agencije :

·         Kabinet direktora

·         Kriminalističko-istražno odjelenje

·         Financijsko-obavještajno odjeljenje

·         Centar za istaživanje ratnih zločina

·         Odjeljenje za zaštitu svjedoka

·         Odjeljenje za obezbjeđenje ličnosti i objekata

·         Odjeljenje za unutrašnju kontrolu

·         Jedinica za specijalnu podršku

·         Služba za operativnu podršku

·         Služba za administraciju i unutrašnju podršku

Organizacione jedinice van sjedišta Agencije:

Ø  Regionalna kancelarija u Banja Luci

Ø  Regionalna kancelarija u Mostar

Ø  Regionalna kancelarija u Sarajevu

Ø  Regionalna kancelarija u Tuzli

  

3.1.KABINET DIREKTORA

Stara se o dokumetima i materijalima koji se dostavljaju direktoru,vrši određene prokolarne poslove,vrši poslove prijema i obrade pošte upućene direktoru,vrši pripreme za održavanje savjetovanja i drugih sastanaka koje organizuje Agencija ili direktor,ostvaruje potrebnu saradnju sa organima uprave i drugim organizacijama u vezi sa izvršenjem poslova iz djelokruga Kabineta,zatim vrši i organizuje poslove u vezi sa obavljanjem funkcije direktora u ostvarivanju javnosti rada Agencije,sarađuje sa nadležnim organima,službama za informisanje i predstavnicima sredstava javnog informisanja.

Učestvuje u izradi programa rada,izvještaja o radu i drugih pisanih materijala Agencije koji se odnose na ostvarivanje javnosti rada.Transformacija SIPA-e zahtjevala je dodatne aktivnosti,u kojima je menadžment SIPA-e dao neposredan doprinos,naročito u izradi zakonskih i podzakonskih propisa.Vođene su aktivnosti i u djelu neophodne saradnje sa :

·         Državnim organima i institucijama

·         Međunarodnim subjektima

·         Entitetskim i kantonalnim policijskim i pravosudnim organima

·         Sredstvima informisanja

3.2 KRIMINALISTIČKO – ISTRAŽNO ODJELJENJE

Kriminalističko-istražni odjel (KIO) radi na sprječavanju, otkrivanju i istraživanju kaznenih djela iz mjerodavnosti Suda BiH, pronalaženju i hapšenju počinitelja kaznenih djela i njihovom dovođenju tužitelju, pod nadzorom, po smjernicama i nalozima tužitelja, sukladno Zakonu o kaznenom postupku BiH. KIO pruža operativnu pomoć Financijsko-obavještajnom odjelu, prikuplja obavještenja i podatke o kaznenim djelima, prati i analizira sigurnosnu situaciju i pojave koje pogoduju nastanku i razvoju kriminaliteta, organizira i obavlja kriminalističko-stručne poslove. U okviru ovog odjela funkcioniraju sljedeće unutarnje organizacione jedinice.

3.3 OGRANIZACIONA STRUKTURA KRIMINALISTIČKO-ISTRAŽNOG ODJELJENJA

Rad Kriminalističko-istražnog odjeljenja se odvija kroz sljedeće odsjeke :

1.Odsjek za borbu protiv terorizma i trgovine

2.Odsjek za sprječavanje i otkrivanje finansijkog kriminaliteta i korupcije

-Tim za istrage KD privrednog kriminaliteta i poreza

-Tim za istrage KD korupcije,carine i KD protiv službene i druge odgovorne dužnosti

3. Odsjek za sprječavanje i otkrivanje organizovanog kriminaliteta

4. Odsjek za sprječavanje i otkrivanje kriminaliteta u vezi sa trgovinom ljudima

5.Odsjek za sprječavanje i otkrivanje kriminaliteta u vezi sa opojnim drogama

6.Odsjek za sprječavanje i otkrivanje kriminaliteta u vezi sa ostalim krivičnim djelima

7.Odsjek za kriminalističko-obavještajne poslove:

-Tim prikrivenih istražitelja

-Tim za procjenu prijetnji

-Tim za prikupljanje obavještajnih podataka na međunarodnom nivou

-Tim Krimolovci

8.Tim za operativnu podršku

3.4 FINANSIJSKO OBAVJEŠTAJNO ODIJELJENJE

Financijsko-obavještajni odjel (FOO) utemeljen je sukladno članku 11. Zakona o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu. Člankom 13. istog zakona definirane su mjerodavnosti prema kojima FOO prima, prikuplja, dokumentira, analizira, istražuje, prosljeđuje tužitelju informacije, podatke i dokumentaciju primljenu sukladno zakonu i drugim propisima BiH u svezi sa sprječavanjem pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti. Odjel ostvaruje međunarodnu suradnju u oblasti sprečavanja i istraga u svezi sa pranjem novca i financiranjem terorističkih aktivnosti, te osigurava stručnu pomoć tužitelju u financijsko-obavještajnom domenu. 

FOO je utemeljen sukladno definiciji financijsko-obavještajnih jedinica Egmont grupe (udruga financijsko-obavještajnih jedinica država cijelog svijeta) i postalo je operativno 28.12.2004. godine stupanjem na snagu Zakona o sprečavanju pranja novca. Za punopravnog člana Egmont grupe FOO je primljen 29. lipnja 2005. godine na godišnjoj skupštini u Washingtona.

Proces rada FOO-a propisan je Zakonom o sprečavanju pranja novca, kojim su definirani svi zadaci i mjerodavnosti FOO-a, zadaci i obveze obveznika i drugih organa po odredbama ovog zakona. Istim zakonom utvrđene su mjere i odgovornosti za otkrivanje, sprječavanje i istraživanje pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, te propisane mjere i odgovornosti međunarodne suradnje u oblasti sprječavanja pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti.

3.5. CENTAR ZA ISTRAŽIVANJE RATNIH ZLOČINA

Centar za istraživanje ratnih zločina u okviru svojih mjerodavnosti prikuplja informacije, otkriva i istražuje kaznena djela ratnog zločina i kaznena djela kažnjiva po međunarodnom ratnom i humanitarnom pravu, koja su definirana Kaznenim zakonom BiH :

 Genocid (članak 171; Zločini protiv čovječnosti),članak 172;

Ratni zločin protiv civilnog stanovništva, članak 173;

Ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika, članak 174;

Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, članak 175;

Organiziranje grupe ljudi i podstrekivanje na učinjenje kaznenog djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, članak 176; 

Protivpravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja, članak 177;

Protivpravno oduzimanje stvari od ubijenih i ranjenih na ratištu, članak 178;

Povreda zakona ili običaja rata, članak 179;

Individualna kaznena odgovornost, članak 180;

Povreda parlamentara, članak 181;

Neopravdano odgađanje povratka ratnih zarobljenika, članak 182;

 Uništavanje kulturnih, povijesnih i religijskih spomenika, članak 183;

Zlouporaba međunarodnih znakova, članak 184.)

Ovaj centar surađuje sa Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju u istrazi i kaznenom gonjenju osoba koje su optužene da su počinile kaznena djela ratnog zločina i kaznena djela kažnjiva po međunarodnom ratnom i humanitarnom pravu.

3.6. ODJEL  ZA ZAŠTITU SVJEDOKA

 Odjel za zaštitu svjedoka obavlja poslove i zadatke sukladno Zakonu o programu zaštite svjedoka u BiH i drugim propisima u BiH o zaštiti svjedoka, sa ciljem da se osigura efikasna zaštita svjedoka prije, u toku i nakon kaznenog postupka, kako bi se svjedoku omogućilo slobodno i otvoreno svjedočenje u kaznenom postupku pred Sudom BiH. Odjel donosi odluke i sprovodi sve mjere koje se određuju u svezi sa stranim svjedocima u BiH sukladno sporazumu ili angažmanu sklopljenim između BiH i strane države u svezi sa zaštitom svjedoka, unapređuje suradnju i razmjenjuje informacije sa određenim nevladinim organizacijama, državnim organima, kao i stranim državnim organima i međunarodnim organizacijama mjerodavnim za zaštitu svjedoka. U povijesti Bosne i Hercegovine na državnoj,entitetskoj ili drugoj razini državnog uređenja, u okviru policijskih ili drugih istitucija za provedbu zakona u BiH, ovakav vid organizacijske i institucionalne zaštite svjedoka nije postojao.

3.7. ODJEL ZA UNUTRAŠNJU KONROLU

Odjel za unutrašnju kontrolu vrši sprovođenje istraga na temelju predstavki koje se odnose na nepravilno ponašanje i rad policijskih djelatnika i drugih uposlenih u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, sprovodi istražne postupke o uporabi sile, uporabi smrtonosne sile, prekoračenja ovlasti i korupciji u policiji. Na ulazu u sjedište Agencije u Sarajevu, Regionalni ured Sarajevo, Regionalni ured Mostar, Regionalni ured Banjaluka i Regionalni ured Tuzla. Odjel za unutrašnju kontrolu je postavio sandučad u koja građani mogu ubacivati žalbe i predstavke na rad uposlenih u SIPA-i.

3.8. JEDINICA ZA SPECIJALNU POTPORU

Jedinica za specijalnu potporu je obučena za samostalno djelovanje protiv raznih oblika terorizma u svim meteorološkim uvjetima i na različitim geo prostorima, te djelovanje protiv svih vidova kriminaliteta u situacijama kada nije dovoljna ili je nepouzdana uporaba temeljnih policijskih i kriminalističkih snaga u sigurnosnom, kriminalističko-taktičkom i materijalno-tehničkom smislu. Jedinica je obučena i za rješavanje svih oblika talačkih situacija, za brzo, energično i efikasno neutraliziranje terorističkih kriminogenih grupa ili pojedinaca, pretraživanje terena i potjere za obučenim terorističkim grupama ili pojednicima, u različitim uvjetima, uz primjenu različitih taktičkih i manevarskih mogućnosti pri izvršavanju postavljenih zadataka, koristeći različite vidove djelovanja sa karakteristikom ofanzivno-upadnog djelovanja. Pored toga, Jedinica je osposobljena i za potrage visokog rizika za osumnjičenim izvršiteljima kaznenih djela iz mjerodavnosti Suda BiH, te potrage za odbjeglim kriminalcima, za visokorizična lišenja slobode, hapšenje osoba osumnjičenih da su počinili ratne zločine i kaznena djela kažnjiva po međunarodnom ratnom i humanitarnom pravu, kao potpora Centru za istraživanje ratnih zločina. Jedinica se može angažirati kao potpora pri zaštiti VIP ličnosti i delegacija prilikom posjeta BiH, kao potpora pri zaštiti objekata od posebnog značaja, naročito kada postoji izražen stupanj veće terorističke prijetnje napada na objekte, te kao potpora Odjelu za osiguranje ličnosti i objekata u uspostavljanju narušenog javnog reda i mira u većem obimu u blizini štićenih objekata. 

U suradnji sa drugim policijskim organima, te drugim upravnim ili državnim organima, Jedinica pruža potporu i vrši pronalaženje, potragu i hapšenje osoba koja planiraju izvršenje kaznenih djela terorizma, pruža pomoć u otklanjanju posljedica izazvanih prirodnim nepogodama, kod nesreća na vodi i pod vodom i u rješavanju različitih vidova kriznih situacija. Jedinica može vršiti pretraživanje terena, blokiranje određenog prostora, zatvaranje pojedinih pravaca postavljanjem zasjeda i drugih vidova djelovanja sa namjerom da se osujeti napad ili izvršenje kaznenog djela. Pri izvršavanju navedenih poslova Jedinica može koristiti različite vidove oružja, oruđa i opreme za vatrenu podršku, neutraliziranje ili uništavanje terorističkih grupa.

3.9. SLUŽBA ZA OPERATIVNU POTPORU

Služba za operativnu potporu vrši poslove i zadatke stalnog operativnog dežurstva Agencije, koordinira rad dežurnih službi u regionalnim uredima i organizacijskim jedinicama, obavlja posloveorganizirane i planske primjene operativno-taktičkih mjera i radnji u cilju pravovremenog prikupljanja podataka i saznanja o kriminalnoj djelatnosti grupa i pojedinaca, vrši poslove kontradiverzione zaštite na razini i u mjerodavnosti Agencije, priprema programe i neposredno organizira realizaciju obuke svih organizacijskih jedinica u Agenciji, obavlja poslove održavanja i razvoja informacijskog sustava Agencije, poslove razvoja i korištenja sustava veze i kriptozaštite, radi i druge poslove.

3.10. SLUŽBA ZA ADMINISTRACIJU U UNUTRAŠNJU POTPORU

Služba za administraciju i unutrašnju potporu u funkciji je administrativne potpore drugim organizacijskim jedinicama SIPA-e. Poslovi i zadaci ove službe su izrada programa, informacija i izvješća, ostvarivanje odgovarajuće suradnje sa drugim službama i odjelima u Agenciji, kao i drugim organima i organizacijama u vezi sa radom Službe, praćenje i proučavanje dejstva zakona i drugih propisa na rad Agencije i stručno pojašnjenje u cilju jedinstvenog sprovođenja i primjene propisa, praćenje i analiziranje stanja kadrova u vezi sa zakonitim prijemom i otpustom kadrova i dr.

Služba za materijalno-financijske poslove u funkciji je logističke podrške drugim organizacijskim jedinicama SIPA-e. Poslovi i zadaci ove službe su da ostvaruje odgovarajuću suradnju sa drugim odjelima i službama u Agenciji, kao i drugim organima i organizacijama u vezi sa radom Službe, stara se o realizaciji programa materijalnog opremanja, obavlja računovodstveno-financijske i imovinsko-pravne poslove, vrši održavanje vozila i objekata Agencije, prijem, uskladištenje i distribuciju svih nabavljenih i doniranih roba, izrađuje nacrte godišnjih proračuna, prati realizaciju proračuna, vodi sve zakonom predviđene računovodstvene evidencije, vrši plaćanje stvorenih obaveza prema dobavljačima i dr.

OPERACIJA LUTKA,NAJVEĆA POSLIJERATNA AKCIJA U BiH

Policija u Bosni i Hercegovini je sprovela najveću poslijeratnu operaciju usmjerenu na borbu protiv organiziranog kriminala, objavilo je Tužiteljstvo BiH dodajući kako je u sklopu te operacije tijekom dana uhićeno više desetaka osoba. Cilj akcije bio je i uhićenje Nasera Keljmendija, koji je izbjegao akciju i pobjegao u Crnu Goru.

Ovo je dugo pripremana policijska akcija u kojoj je angažirano oko 400 pripadnika policijskih agencija, od čega je 150 policijskih službenika MUP-a RS (Uprava kriminalističke policije, Specijalne jedinice policije, centri javne bezbjednosti Istočno Sarajevo, Bijeljina i Trebinje).

U akciji je sudjelovalo više stotina policijskih službenika, policijski djelatnici iz entitetskih policijskih agencija i Distrikta Brčko, a nosilac aktivnosti je SIPA.

Riječ je o istrazi usmjerenoj na rasvjetljavanje najmanje 6 neriješenih ubistava i pokušaja ubistava u RS i FBiH, nekoliko pljački banaka i transporta novca u višemilionskim iznosima i čitav niz teških krivičnih djela organiziranog kriminala,između ostalog radi se o ljudima iz policije i SIPE koji su odavali službene tajne, pa do rasvjetljenja ubojstava Ramiza Delalića Ćele, Borisa Govedarice, Vladimira Mačara, Milana Vlaškića, Radeta Magazina i tri pokušaja ubistva Đorđa Ždrale. Prikupljeni su i dokazi u vezi sa pljačkom 2,2 miliona eura od Privredne banke Sarajevo  2006. godine, kao i sa pljačkom skoro 670.000 KM BH Pošte 2008. Prema informacijama iz izvora bliskih istrazi, meta akcije Lutke je i Naser Keljmendi, koji je pobjegao najvjerojatnije u Crnu Goru.

Akcija je usmjerena protiv tri organizirane grupe i više osoba koje su sudjelovale u ubojstvima i razbojništvima. Jedan od objekata u kojima se izvršio pretres je i hotel "Casa Grande", u naselju Ilidža, vlasništvo Nasera Keljmendija, jednog od osumnjičenih. U Sarajevu je pretresen i stan u ulici Marka Marulića.

Keljmendi je ranije ove godine odlukom američkog predsjednika Baracka Obame stavljen na "crnu listu" osoba kojima je zabranjen ulazak u SAD zbog njihove povezanosti s organiziranim kriminalom. Američke vlasti smatraju Keljmendija vođom jednog od najvećih i najbolje organiziranih krimialnih klanova na području Balkana povezanog s ubojstvima, pljačkama i krijumčarenjem droge. Keljemendi do sada u BiH nije privođen niti je protiv njega podizana bilo kakva optužnica.

Pripadnici SIPA-e prema nalogu Odjela za organizirani kriminal Tužiteljstva BiH-a izvšili su pretres više objekata u Istočnom Sarajevu, Sarajevu i Zvorniku. Istraga odnosno uhićenja rezultat su suradnje s pravosudnim i policijskim tijelima susjednih zemalja u kojima i boravio dio osumnjičenih.

"Nositelj aktivnosti je SIPA, a sudjelovali su i policijski službenici iz entitetskih policijskih agencija i Brčko Distrikta. Ova akcija je najopsežnija aktivnost u borbi protiv organiziranog kriminala u post-dejtonskoj BiH i predstavlja odlučan udarac organiziranom kriminalu na području cijele države. Po nalogu Tužilaštva BiH, policijske agencije su u više gradova BiH izvršile pretrese na oko 30 lokacija na području Republike Srpske i Federacije BiH, te uhapsili 25 osoba. Direktor Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Goran Zubac na konferenciji u prostorijama SIPA-e, u Istočnom Sarajevu, među ostalim, rekao je da poslije ove akcije ništa više neće biti isto, uz ocjenu da je ovo "početak kraja organziranog kriminala u BiH".

U akciji Lutka sudjelovali su Okružno tužiteljstvo Istočno Sarajevo, Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), MUP Republike Srpske, Federalna uprava policije, MUP Kantona Sarajevo i policija Brčko Distrikta BiH. Direktor agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Goran Zubac izjavio je danas u povodu najobimnjije i najsloženije policijske akcije u poslijeratnoj Bosni iHercegovini,kodnog naziva “Lutka”, a koja je usmjerena na razbijanje organizirane kriminalne skupine, da “poslije ove akcije više ništa neće biti isto”.

Sve uhapšene osobe su članovi dvije zločinačke organizacije, koje su proteklih godina djelovale u BiH. Jedna je bila pod kontrolom Darka Eleza, a drugom je upravljao Naser Keljmendi. Također su sarađivali i sa kriminalnim grupama iz susjednih zemalja.

Ova akcija, najopsežnija je aktivnost u borbi protiv organiziranog kriminala u post-dejtonskoj BiH i predstavlja odlučan udarac organiziranom kriminalu na području cijele BiH. U okviru poduzetih aktivnosti izvršena su hapšenja više desetina osoba, kao i pretresi na velikom broju lokacija u više gradova u BiH. Jedan od objekata u kojem se izvršio pretres je i villa Casa Grande, vlasništvo Nasera Keljmendija, jednog od osumnjičenih. Između ostalih, u Bijeljini je uhapšen Marko Krajišnik,  Bojan Cvijan bivši šef odjela za narkotike u SIPA-i, Zoran Pušara…

Dio osoba obuhvaćenim ovom akcijom se već nalazi u zatvorima, potvrdio je direktor entitetske policije i dodao da se radi o osobama koje su u zadnje tri-četiri godine lišena slobode, osuđena, nalaze se na izdržavanju kazne, ali će njihovi kartoni biti ovim dopunjeni.

ZAKLJUČAK I POKAZATELJI JAČANJA SIPE

Rezultati procesa uspostave SIPE vidljivi su na svim niovima i iako je SIPA mlada agencija,postignuto je mnogo.

Financijsko obavještajno odjeljennje SIPE je završilo više od 141 istraga u vezi pranja novca.

26 osoba je lišeno slobode,a u istragama je obuhvaćeno preko 115 milona KM pranja novca.

Centar SIPE za istraživanje ratnih zločina prikupio je informacije i učestvovao u hapšenju 6 osoba osumnjičenih za rastne zločine.

Na 105 predmeta ratnih zločina je okončan rad.

Istražuje se i određen broj slučajeva povezanih sa terorizmom.

Odjeljenje za zaštitu svjedoka je pružalo zaštitu za 22 svjedoka.

Na anonimnoj i besplatnoj telefonskoj liniji KRIMOLOVAC je primljeno preko 1150 informacija,a na osnovu 35 informacija su pokrenute kriminalističke obrade.

Agencija je potpisala nekoliko važnih Memoranduma o razumijevanju (MOP) s drugim agencijama za sprovođenje zakona na entitetskom,kantonalnom i međunarodnom nivou.

Od juna 2005.godine SIPA je punopravni član EGMONT grupe-međunarodne mreže Ureda za spriječavanje pranja novca.

PRIKAZ RAZVOJA SIPA-e KROZ NEKE POKAZATELJE:

Kadrovska popunjenost SIPE:

Ø  2002.godine -3 uposlena

Ø  2003.godine -85 uposlenih

Ø  2004.godine -282 uposlena

Ø  Kraj 2005.godine -950 uposlenih

Finansiranje rada SIPA-e :

Budžetska sredstva SIPA-e u periodu 2002.-2005.godine:

Ø  2002.godine-500,000 KM

Ø  2003.godine-6,535,283 KM

Ø  2004.godine-7,120,920 KM

Ø  2005.godine-25,340,951 KM

Donatorska sredstva SIPE u periodu 2002. -2005.godine :

Ø  2002.godine-34,618 KM

Ø  2003.godine-293,448 KM

Ø  2004.godine -951,883 KM

Uredi :

Ø  2002.godine -1 ured

Ø  2003.godine-5 ureda

Ø  2004.godine –dodjeljena na korištenje zgrada ZPAK

Ø  2005.godine-SIPA smještena u 6 objekata

  

LITERATURA:

1.Državna agencija za istrage i zaštitu,SIPA

2. Internet,novinski članci,internet portali ( klix.ba;source.ba;Dnevni avaz;Oslobođenje;Jutarnji list )

_______________________________________________

Kenan Krajina - Dženita Ducić - Alma Kazagić - Aldina Drnda