Ostalo nam je još malo odgovora, pomozite nama a i sebi... :)
1. Objasnite retributivnu pravdu!
- Putem
retributivne pravde žrtve konvencionalnog žločina postižu satisfakcju.
U
retributivnom postupku:
-žrtva
je zanemarena
-kazna
nije adekvatna materijalna i moralna satisfakcija za žrtvu
-segment
rehabilitacije je totalno zanemaren
-izdvaja
izvršioca KD u posebne ustanove
-nema
pomirenja izvršenja
-počinitelj
je stigmatizovan u društvu
Kod
retributivne pravde nama pomirenja, oprosta.
2. Objasnite restitutivnu pravdu!
-
Restitutivna pravda polazi od hapšenja počinitelja zločina i njegovog
kažnjavanja za počinjeni zločin, a kazna je prvi vid satisfakcije zbog
učinjene nepravde ili zločina, za žrtve i porodice žrtava.
3. Objasnite razliku između restitutivne i
retributivne pravde!
- Razlika je u tome što je kod restitutivne pravde moguće pomirenje ili oprost, a kod retributivne pravde nema pomirenja.
4. Šta je pravo?
- Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).
Njima su uređeni životni odnosi među ljudima, ali i odnosi ljudi prema
društvenoj zajednici u kojoj žive i čijim pravilima se podvrgavaju.
5. Šta je pravda?
-
Pravda označava idealno stanje društvenih međudjelovanja u kojim vlada
poštena i nepristrana ravnoteža interesa i raspodjela dobara kao i
mogućnosti između osoba ili skupina. Pravda je i koncept pravičnog i
moralnog postupanja prema svim osobama (fizička osoba i pravna osoba),
posebno u zakonu. Na pravdu se često gleda kao na stalni napor da se
čini ono što je ispravno. (w)
6. Definišite zakone ili objasnite čemu služe zakoni?
-
Zakon je normativni akt države koji po tačno određenom postupku donosi
zakonodavni organ, najčešće parlament (skupština). Zakon je nakon ustava
najviši i najvažniji pravni akt i svi pravni akti u državi moraju biti u
skladu s njim. Oni predstavljaju regulatore društvenih konflikata.
7. Koje vrste trpljenja određuju status žrtve?
- Pored
materijalne štete žrtve i nepopravjivih trpljenja Zakon se odnosi na 3
kategorije ličnih patnji: povreda života, tjela, slobode i zdravlja.
a) Materijalna
šteta ili gubitak svojine
b) Lična
prava ili povreda dostojanstva,slobode, života i zdravlja osobe
c) Neopipljiva
šteta ili gubitak mogućnosti, kao što je radna sposobnost
8. Navedite razloge zbog kojih je retributivna pravda
nedovoljna satisfakcija za žrtve?
Retributivna
pravda
nije dovoljna satisfakcija za žrtve i razloga sto stranke ne mogu
predlagati rješenje sporova, već sud odlučuje u konkretnom slučaju i
donosi
odluku, bez saglasnosti stranaka, dok u restorativnom postupku žrtva i
počinitelj mogu predlagati rješenja, to ne čini medijator. NEMA POVRATA
ŠTETE. ŽRTVA JE U RETRIBUTIVNOM POSUPKU MARGINALIZIRANA, STIGMATIZIRANA,
DISKRIMINIRANA ŠTO NEPOVOLJNO UTIČE NA PROCES NJENOG OPORAVKA OD TRAUME
IZAZVANE KRIVIČNIM DJELOM.
9. Objasnite pravo na naknadu štete?
- Pravo na naknadu štete žrtvama je originalno ili izvedeno pravo koje
nastaje na osnovu posljedica koje su po žrtvu nastupile uslijed izvršenja
krivičnog djela. Žrtva
ima pravo na naknadu štete u slučaju počinjenja krivičnog djela nad njom. Njoj
treba biti obezbjeđena adekvatna materijalna i moralna satisfakcija, i to je
njeno pravo. Država je naprikladniji izvor za naknadu štete žrtvama, naravno
pored počinitelja KD.
10. Objasnite
naknadu štete prema postulatima građanskog prava (materijalna i nematerijalna
šteta)?
- Materijalnu štetu u okviru krivičnog postupka moguće je ostvariti samo
ukoliko se radi o imovinskom deliktu kojim je određena vrijednost stvar
ili oštećenja. Nematerijalna šteta - žrtva se upućuje na parnični
postupak kao uobičajan način za ostvarivanjem zahtjeva za naknadu štete.
11. Kojim zakonom u Bosni i Hercegovini je uređena
materijalna i nematerijalna naknada štete?
Krivičnim
Zakonom BiH
Zakonom
o obligacionim odnosima
12. Objasnite kompenzaciju?
-
Kompenzacija predstavlja nadoknadu štete i bila bi adekvatna
satisfakcija za efekte viktimizacije koji su nastupili za žrtve zločina.
Kompenzacija tako može predstavljati adekvatnu nadoknadu za štetu koju
osoba ili žrtva trpi kao posljedicu zločina, te posebno za materijalne
štete koje su nanesene na imovini žrtve usljed izvršenja zločina.
13. Objasnite procjenu stepena viktimizacije ili efekta
viktimizacije?
- Efekti
viktimizacije teško pogađaju: siromašne, bespomoćne, invalide i
društveno izolovane. Nekada su posljedice viktimizacije dugotrajne. Zakon poznaje tri kategorije ličnih patnji: povreda života, povreda tijela i zdravlja, te povredu slobode.
14. Kakva može
biti imovina i u vezi s tim na koji način se vrši procjena naknade za oštećenu
imovinu?
- Imovinu čine stvari i ekonomske vrijednosti koje su predmet nečije
imovine. Gubitak imovine može biti kompenzovan ali prije toga treba
utvrditi legalno pravo na imovinu.
15. Kakva može biti svojina i kako kompenzirati povredu
svojine?
- Svojina može biti lična ili društvena te predstavlja
vid imovine. Imovina može biti pokretna i nepokretna. Povredu svojine
možemo kompenzirati tako što ćemo za oštećenu, uništenu ili otuđenu
svojinu tražiti istu svojinu ili neku drugu uslugu iste ili slične
vrijednosti.
16. Definiraj kaznu?
- Kazna predstavlja opštu moralnu osudu i
društveno-etički ukor koji društvo upućuje učiniocu zbog učinjenog krivičnog djela. Kazna je odgovor na neposlušnost, to je sankcija
koja slijedi ukoliko se ne proštuju neka pravila, koja krše norme jednog
društva, kazna je sankcija za počinitelja koji je izvršio KD.
17. Objasni legalnu pravdu?
Čista
legalna pravda može se okarakterisati kroz 4 odlike, a to su:
1. Zakoni
treba da budu jasni koliko god je to moguće, da bi se smanjila mogućnost daih
sudvi tumače, nije potrebno govoriti da će uvijek biti mjesta za slobodnu
ocjenu suda, ali je tada sloboda sudija i činovnika da odlučuju o tome šta
zakon implicira mnogo manja no sloboda zakonodavca da odlučuje o tome kakav će
zakon biti;
2. Sudstvo
treba da bude odvojeno od ostalih organa vlast, osim u slučaju jednog malog
broja prestupa, tako da je više nego očigledno da radi objektivnosti i
legaliteta nema nikakvog mjesta za vojne sudove;
3. Profesionalne
sudije treba da slučajeve dobijaju nasumice kako bi se spriječilo da vlada bira
„pouzdane“ sudije za „osjetljive slučajeve“, a sudije i porotnici treba da budu
nepristrasni kada tumače zakon.
4. Legalna
pravda se mora pridržavati sljedećih principa zakonom propisanog sudskog
postupka,sto podrazumjeva da:
1. suđenje
treba da bude javno
2. pravo
svake od strana na izbor svog advokata
3. pravo
na žalbu
4. nikakvo
retroaktivno zakonodavstvo
5. poštovanje
propisa o zastarjevanju
6. određivanje
pojedinačne krivice
7. pretpostavka
nevinostikoja tereet dokaza stavlja optužbi
8. pravo
na brzo suđenje, jer je odloena pravda uskraćena pravda
pravo na
potrebno premišljanje prije donošenja presude, jer je brza pravda takođe
uskraćena pravda
18. Objasni administrativnu pravdu?
-
Administrativna pravda, tj., činjenje javne administracije, bliska je legalnoj pravdi ako se
na sankcije može žaliti sudu. Stoga su i principi ili načela za realizaciju ove
pravde isti kao i kod legalne pravde
19. Objasni tranzicionu pravdu?
-Poslije tranzicije se javljaju organizatori i
zastupnici tranzicione pravde ili promoteri. U njih spadaju politički akteri koji
donose odluku da započnu čišćenja, suđenja i reparacije i laički elementi
(porotnici, komiteti oslobođenja) koji mogu bitiuključeni u sprovođenje
njihovih odluka. Žrtve rata satisfakciju sa pomirenjem nakon okončavanja
konflikta osvaruju putem tranzicione pravde, a sa kojim je u vezi
administrativna pravda. Ova pravda se odnosi na pomirenje i naknadub štete
žrtvama rata.
20. Objasni teoriju restitutivne pravde Margery Fry!
-
Ona je u jednom novinskom članku iz 1957. godine predložila da
obeštećenje bude jedan oblik osiguranja koje bi društvo garantovalo time
što bi poreski obveznici u tome sudjelovali jer su svi oni izloženi
opasnosti od zločina. Njen je argument bio: ako država ne dopusti
građanima da zahtijevaju individualnu osvetu, ili obeštećenje, tada
ržava treba preuzeti odgovornost za svoje propuste u zaštiti njenih
građana od kriminalnih čina njihovim obeštećenjem od takvih događanja.
(s)
21. Objasni “teoriju osiguranja” prema kojoj žrtve
trebaju dobiti obeštećenje - Velika Britanija!
-
Nedužne žrtve zločina ne smiju biti ograničene u
pravu na obeštečenje, dok se ovi zahtjevi mogu reducirati ukoliko se utvrdi da
je ponašanje žrtve doprinijelo izvršenju krivičnog djela. U svim sistemima kao
najveća prepreka za teoriju obeštečenja pojavljuju se troškovi. Radi toga su
države prinuđene da se služe selektivnim restrikcijama koje se pojavljuju u
svim državnim programima o obeštečenju žrtava.
22. Objasni “teoriju dobročinstva”, koja nalaže
obeštećenje od države samo u izuzetnim slučajevima ili kada je riječ o
siromašnim žrtvama - USA!
- U SAD-u žrtva mora dokazati loše finansijsko stanje prije nego što
zahtjev za obeštećenjem uzme u razmatranje. Zakon o obeštećenju u SAD-u
usvojen je na sljedećim argumentima : 1. pravo građana na obeštećenje
jer je država garant zaštite njegovih prava, 2 ) obeštećenja žrtava
proizilaze iz prava i potrebe čovjeka da mu društvo omogući odbranu, jer
zabranjuje privatnuosvetu i 3) programi obeštećenja pospješuju saradnju
s policijom, a time posredno utiču i na povećano stimuliranje
prevencije zločina.
23. Objasni Francuski model (action civil) ili athezioni postupak!
-Francuski model podrazumjeva podnošenje tužbe
krivičnom sudu od strane žrtve. Taj postupak je sasvim jasan i objekivan,ali je
problem što većina žrtava nije u materijalnoj mkogućnosti da ga realizira.
Stoga, sve države koje su ovaj model prihvatile, dužne su obezbjediti oštećenom
finansijsku potporu ili besplatnu stručnu pomoć. Sem krivičnog procesuiranja
vrlo je često vođenje i građanske parnice.
24. Objasni Probacijski model ili postupak zaštitnog
nadzora (i uvjetne osude)!
- Probacijski model predstavlja retituciju od
strane počinilaca a što je uslov za njegovo odpuštanje.Prednost mu je u
iznalaženju i obezbjeđivanju finansijskih sredstava. Sem toga, ovaj način
odštete je zanimljiv i izazvan obostrano: za žrtvu jer olakšava restitucij, a
počiniocu se smanjuje zatvorska kazna sa uvjetom.
25. Objasni Engleski model (compensation orders) ili isplata kompenzacije oštećeniku!
- Engleski model je praktičan i i u suštini
apsolutno prihvatljiv. Naime, sudija umjesto kazne izdaje nalog počiniocu da
isplati kompenzaciju žrtvi. Sve je veće interesovanje žrtava za ovim modalitetom,
jer se direktno obeštećuje. Sem toga postoji komplementarnost između žrtve i
pravosuđa. Žrtva je inače pod direktnomingerencijom pravosuđa, koje joj
omogućava aktivnu ulogu u procesu i svestranu pomoć u svim vidovima.
26. Evropski pravni osnov za naknadu štete žrtvama!
· UNCITRAL-ov
model Zakona o međunarodnom trgovačkom mirenju;
· Preporuka
R(98)1 o porodičnom posredovanju- Vijeće Evrope;
· Preporuka
R(99)19 o kaznenim predmetima- Vijeće Evrope;
· Preporuka
R(2001)9 o alternativama parničnom postupku između pravnih tijela i privatnih
stranaka- Vijeće Evrope;
· Preporuka
R(2002)10 o medijaciji u građanskim predmetima- Vijeće Evrope.
27. Objasnite način utvrđivanja naknade štete za žrtve
u Bosni i Hercegovini!
- Naknada štete se utvrđuje prema propisu kojim se uređuju obligacioni
odnosi, a ministar odbrane donosi propise kojim se reguliše postupak i
nadležnost za odlučivanje, a konačno rješenje o naknadi štete
predstavlja izvršnu vlast!
28. Objasnite vansudsku nagodbu u Bosni i Hercegovini!
-To
je način rješavanja spora bez pokretanja krivičnog postupka, ona je povoljnija
od tradicionalnog krivičnog postupka, jer nema stigmatizacije počinitelja.
Vansudska nagodba se ostvaruje medijacijom u BiH. To je vansudski alternativni
način rješavanja sporova u kojima medijator posreduje između osoba u
konfliktu, ali ne na način da predlaze rješenja, već samo da pomogne žrtvama
da konflikt riješe na adekvatan način.
29. Objasnite restitutivnu pravdu ili postupak
medijacije u Bosni i Hercegovini!
- Medijacija
je dobrovoljni vansuski postupak, alternativni način rješavanja sporova.
Medijacija je model restorativne pravde koji se primjenjuje u BiH.
30. Pravni osnov za ostvarivanje restitutivne pravde u
Bosni i Hercegovini!
- Zakon
o postupku medijacije
- Zakon
o krivičnom postupku
- Zakon
o izvršnom postupku
- Zakon
o parničnom postupku
- Porodični
zakon FBiH