seminarski rad - OSA

I Uvod

Obavještajno-sigurnosne službe su „specijalizovane ustanove izvršne vlasti koje, primjenom specifičnih metoda, mjera i postupaka, sprovode obavještajno-informativne, obavještajno-sigurnosne i druge neobavještajne aktivnosti (tajne akcije/covert actions), u cilju realizacije nacionalnih interesa i zaštite i unapređenja nacionalne sigurnosti.“

 Zbog činjenice da obavještajno-sigurnosne službe raspolažu sa posebnim ovlaštenjima kojima mogu ograničiti ljudska prava i slobode, kao i zbog činjenice da iste često djeluju u tajnosti, od posebnog je značaja postojanje efikasne vanjske kontrole ovih službi, kako bi eventualne zloupotrebe i kršenja ljudskih prava bili spriječeni i svedeni na minimalnu mjeru. „U načelu, cilj je da se obavještajne službe zaštite od političkih zloupotreba, a da one pritom ne budu stavljene van kontrole.“

 Obavještajne službe se dijele po raznim osnovama ali za ovaj rad značajna je njihova podjela na civilne i vojne, obzirom da u ovom radu tretiramo civilne obavještajno-sigurnosne službe, kao i podjela na unutrašnje, koje se još nazivaju i sigurnosnim službama, te na vanjske, koje se još nazivaju i obavještajnim službama.

Tema ovog seminarskog jeste obavještajno - sigurnosna agencija OSA, njeno mjesto i uloga u sigurnosnom sistemu BiH, te neke kompjuterske aplikacije koje koristi u svom radu.

U današnje vrijeme obavještajne službe poseban značaj daju prikupljanju informacija o terorizmu, posebno medjunarodnom. Pored toga, veliki značaj pridaje se organizovanom kriminalu u svim njegovim oblicima, a poseban akcenat se stavlja na ilegalnu trgovinu opojnim drogama, oružjem, «bijelim robljem», nuklearnim materijama...

II  Formiranje obavještajno - sigurnosne agencije OSA

Bosna i Hercegovina je spoznala potrebu za uspostavljanjem mehanizma za prikupljanje informacija o djelima kažnjivim po međunarodnom pravu i prijetnjama po održivost ili ustavni poredak Bosne i Hercegovine.

Tako je u 22. marta 2004. godine, na osnovu člana IV Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština BiH, na sjednici Predstavničkog i Doma naroda, usvojila Zakon o obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH.

Tim zakonom osnovana je Obavještajno sigurnosna / bezbjednosna agencija Bosne i Hercegovine koja je odgovorna za prikupljanje, analiziranje i distribuiranje obavještajnih podataka u cilju zaštite sigurnosti, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Agencija je počela sa radom 1. juna 2004. godine.

Prema zakonskom rješenju, Agencija je civilna obavještajno-sigurnosna institucija koja ima status nezavisne administrativne organizacije Bosne i Hercegovine. Agencija ima status pravnog lica.

U sastav Agencije ušle su civilne obavještajno-sigurnosne institucije koje su ranije djelovale u entitetima - u Federaciji Bosne i Hercegovine i u Republici Srpskoj. Zakonom je određeno da se na teritoriji Bosne i Hercegovine ne mogu osnivati ni djelovati nikakve druge civilne obavještajno-sigurnosne strukture.

Finansijska sredstva za rad Agencije u cjelini se obezbjeđuju iz državnog budžeta, u skladu sa zakonom koji regulira Trezor institucija Bosne i Hercegovine.

Sjedište Agencije je u Sarajevu, ulica Mehmeda Spahe 7.

III Nadležnosti OSA / OBA BiH

Obavještajno sigurnosna / bezbjednosna agencija BiH odgovorna je za prikupljanje obavještajnih podataka u vezi s prijetnjama po sigurnost Bosne i Hercegovine, kako unutar, tako i van države. Agencija je odgovorna za analiziranje prikupljenih podataka i njihovo prenošenje ovlaštenim dužnosnicima i tijelima (najvši organi vlasti i njihovi predstavnici), kao i za prikupljanje i analiziranje i prenošenje obavještajnih podataka sa svrhom pružanja pomoći ovlaštenim službenim osobama, kako je difinirano zakonima o krivičnom postupku u Bosni i Hercegovini, te ostalim mjerodavnim tijelima u BiH, kada je to potrebno radi suzbijanja prijetnji po sigurnost Bosne i Hercegovine.

Zakonom su jasno definirane "prijetnje po sigurnost Bosne i Hercegovine". U tom kontekstu kao takve smatrat će se prijetnje suverenitetu, teritorijalnom integritetu, ustavnom poretku, osnovama ekonomske stabilnosti BiH, kao i prijetnje po globalnu sigurnost koje su štetne po Bosnu i Hercegovinu (ali i za region, EU i svijet u cjelini).

Radi se o prijetnjama sa aspekta terorizma, uključujući međunarodni terorizam; prijetnjama sa aspekta špijunaže usmjerene protiv Bosne i Hercegovine ili štetne po sigurnost BiH na bilo koji drugi način; prijetnjama sa aspekta sabotaža usmjerenih protiv vitalne nacionalne infrastrukture Bosne i Hercegovine ili na drugi način usmjerenih protiv BiH; prijetnjama sa aspekta organiziranog kriminala usmjerenog protiv Bosne i Hercegovine ili štetnog po sigurnost BiH na bilo koji drugi način; prijetnjama sa aspketa trgovine drogama, oružjem i ljudima usmjerene protiv Bosne i Hercegovine ili štetne po sigurnost BiH na bilo koji drugi način; prijetnjama sa aspekta nezakonite međunarodne proizvodnje oružja za masovno uništenje, ili njihovih komponenti, kao i materijala i uređaja koji su potrebni za njihovu proizvodnju; prijetnjama sa aspekta nezakonite trgovine proizvodima i tehnologijama koje su pod međunarodnom kontrolom; prijetnjama sa aspekta radnji kažnjivih po međunarodnom humanitarnom pravu i prijetnjama sa aspekta djela organiziranog nasilja ili zastrašivanja nacionalnih ili vjerskih grupa u Bosni i Hercegovini.

Agencija koristi svoja operativna sredstva i metode u cilju pružanja zaštite institucijama i objektima Bosne i Hercegovine kao i institucijama i objektima Federacije, Republike Srpske i Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine, te diplomatskim misijama Bosne i Hercegovine u inostranstvu, kao i prilikom državnih posjeta i drugih događaja, kako to odrede predsjedavajući Vijeća ministara ili generalni direktor. Agencija nije odgovorna da osigura fizičku zaštitu za gore navedene institucije i događaje.

Agencija sarađuje sa Međunarodnim krivičnim tribunalom za zločine počinjene na teritoriji bivše Jugoslavije, tako što Tribunalu dostavlja podatke u vezi sa licima koja su odgovorna za ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava na teritoriji bivše Jugoslavije od 1991. godine.

Agencija provodi sigurnosnu provjeru lica koja se prijave za posao u Agenciji, u svrhu određivanja stepena njihove odgovornosti i povjerljivosti, kao i onih lica koja traže državljanstvo Bosne i Hercegovine.

Lice koje želi stupiti u radni odnos u Agenciji mora ispunjavati sljedeće uslove, i to:

a) Da je državljanin Bosne i Hercegovine;

b) Da je starije od 18 godina;

c) Da posjeduje odgovarajuću školsku i stručnu spremu utvrđenu Pravilnikom o unu-trašnjoj organizaciji;

d) Da je zdravstveno sposobno za obavljanje određenih poslova predviđenih za ovo radno mjesto;

e) Da ima regulisanu vojnu obavezu;

f) Da tri godine prije dana prijavljivanja za radno mjesto u Agenciji nije otpušteno iz državne službe kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini;

g) Da posjeduje uvjerenje o nekažnjavanju i da se protiv njega ne vodi krivični postupak; i

h) Da se na njega ne odnosi član IX.1. Ustava Bosne i Hercegovine.

Zaposleni ne mogu biti članovi političkih stranaka, primati instrukcije od političkih stranaka, niti obavljati bilo kakvu dodatnu aktivnost za koju se plaća naknada ili drugu javnu ili profesionalnu dužnost koja je nespojiva sa radom u Agenciji.

Zaposleni koji želi obavljati dodatnu aktivnost za koju se plaća naknada ili drugu javnu ili profesionalnu dužnost, mora za to tražiti odobrenje od generalnog direktora. Odobrenje se neće dati u slučajevima kada takva aktivnost nije u skladu sa radom Agencije ili može dovesti do zloupotrebe informacija koje je Agencija prikupila.

Izuzetno od odredbe člana 43. stav 1(h) ovog zakona, zaposleni nemaju pravo na štrajk niti bilo kakav drugi oblik kolektivne obustave rada.

Zaposleni ne smiju bez saglasnosti generalnog direktora javno istupati ili komentirati rad Agencije, ili pružati neovlaštenim licima informacije u vezi sa podacima, dokumentaci-jom, kontaktima, namjerama, saznanjima ili osobljem Agencije.

- Agencija nema ovlasti da fizički prisili na saradnju niti ovlasti za hapšenje.

- Agencija se ne može baviti vojnim aktivnostima niti uvozom, izvozom, tranzitom ili pos-redovanjem u prodaji oružja ili vojne opreme.

IV  PRIKUPLJANJE   INFORMACIJA

(a) Opća ovlaštenja

Član 72.

Agencija je ovlaštena da prikuplja, analizira, čuva i distribuira obavještajne podatke nadležnim tijelima unutar Bosne i Hercegovine na način koji je u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, ovim zakonom i drugim relevantnim državnim zakonima.

Član 73.

Agencija može prikupljati samo one informacije za koje se opravdano može pretpostaviti da su potrebne za obavljanje njenih dužnosti nabrojanih u članovima 5. i 6. ovog zakona.

Član 74.

Tokom istraga čije je provođenje odobrio generalni direktor Agencije, Agencija ima ovlaštenje da prikuplja informacije:

a)      iz svih javno raspoloživih izvora;

b)      od drugih tijela i institucija u Bosni i Hercegovini, koje su dužne da udovolje zahtjevima Agencije osim u slučajevima kada im je to izričito zabranjeno zakonom;

c)      mjerama fizičkog praćenja na javnim mjestima (tj. namjenskog i sistematskog posmatranja s ciljem prikupljanja informacija o konkretnim pitanjima koja se tiču osoba ili objekata za koje se osnovano smatra da su uključeni u bilo koje aktivnosti ili u pripreme aktivnosti koje spadaju u djelokrug odgovornosti Agencije);

d)     mjerama praćenja na mjestima koja nemaju javni karakter, s tim da su ispunjeni uvjeti utvrđeni u članovima 77. i 78. ovog zakona;

e)      mjerama pretresa pokretne i nepokretne imovine, s tim da su ispunjeni uvjeti utvrđeni članovima 77. i 78. ovog zakona;

f)       mjerama praćenja elektronskih medija s tim da su ispunjeni uvjeti iz članova 77. i 78. ovog zakona; i

g)      upotrebom drugih izvora za koje se vjeruje da bi mogli osigurati informacije koje su potrebne Agenciji, s tim da su ispunjeni uvjeti iz člana 75. ovog zakona.

Član 75.

Saradnja sa Agencijom, u skladu sa članom 74, tačka g) ovog zakona, je na dobrovoljnoj osnovi.

Ukoliko se moraju uzeti lični podaci o osobi koja pruža informacije, ta osoba mora biti o tome obaviještena prije nego što Agencija uzme njegovu izjavu. Takvo obavještenje može biti uskraćeno samo zbog općeg javnog interesa koji spada u djelokrug odgovornosti Agencije.

Mjere tajnog prikupljanja informacija za koje je potrebno odobrenje generalnog direktora

Član 76.

Kada generalni direktor smatra neophodnim u cilju ispunjavanja dužnosti Agencije utvrđenih ovim zakonom, Agencija može:

a)      prikupljati informacije držeći u tajnosti razloge za prikupljanje informacija zbog njihove sigurnosne prirode;

b)      uspostaviti tajne kontakte s fizičkim osobama;

c)      uspostaviti i koristiti informacione sisteme koji unapređuju prikupljanje podataka;

d)     koristiti oblike operativnih obmana koji ne uzrokuju fizičke povrede niti narušavaju zdravlje;

e)      pripremati i koristiti tajne dokumente za zaštitu zaposlenih u Agenciji i fizičkih osoba koje sa njima sarađuju, kao i za prikrivanje sigurnosne prirode svrhe same operacije;

f)       osnivati i održavati privremene organizacije radi prikupljanja tajnih podataka;

g)      raspoređivati zaposlene da rade kao tajni agenti u institucijama i tijelima u skladu sa članom 67. stav 2. ovog zakona.

Tajno prikupljanje podataka za koje je potrebno sudsko ovlaštenje

Član 77.

Praćenje na mjestima koja nemaju javni karakter, praćenje komunikacija putem telekomunikacijskih i drugih oblika elektronskih uređaja, kao i pretres imovine bez pristanka vlasnika ili osobe koja privremeno zauzima tu imovinu, može se vršiti samo u slučajevima za koje je dobiveno prethodno ovlaštenje od predsjednika Suda Bosne i Hercegovine ili sudije Suda Bosne i Hercegovine kojeg je odredio predsjednik Suda Bosne i Hercegovine. Ukoliko generalni direktor ima osnovane razloge da smatra da su mjere praćenja i pretresa iz ovog dijela potrebne Agenciji kako bi mogla provesti istragu o prijetnji po sigurnost Bosne i Hercegovine, generalni direktor upućuje pismeni zahtjev sudiji za dobivanje odobrenja za takva praćenja i pretrese.

Svi takvi zahtjevi moraju sadržavati sljedeće:

1)      Vrstu komunikacije za koju se predlaže upotreba mjera prisluškivanja, vrstu informacija, evidencija, dokumenata ili stvari koje su predložene za prikupljanje, i sredstva koja će u tu svrhu biti upotrijebljena;

2)      Ime osobe ili osoba koje su predložene kao predmet praćenja ili pretresa;

3)      Opći opis mjesta ili mjesta koja se predlažu za vršenje praćenja ili pretresa, ukoliko je moguće dati opći opis takvog mjesta;

4)      Informacija kojom se obrazlaže opravdanost primjene mjera praćenja ili pretresa kako bi omogućila Agenciji da provede istragu o prijetnji po sigurnost Bosne i Hercegovine;

5)      Izjava da se tražene informacije ne mogu prikupiti u potrebnom vremenskom periodu ni na jedan drugi način;

6)      Rok ne duži od 60 dana na koji se traži važenje naloga;

7)      Informacija o svim ranijim zahtjevima koji su podneseni u vezi sa osobom ili mjestom koje je predmet praćenja ili pretresa, datum kada je zahtjev podnesen, ime sudije kome je upućen i odluka sudije o tom zahtjevu. Sudija donosi odluku u roku od 48 sati nakon podnošenja zahtjeva.

- Nije moguće uložiti žalbu protiv ove odluke. Građanin Bosne i Hercegovine koji je bio predmet praćenja ili prisluškivanja treba, po okončanju praćenja ili prisluškivanja, biti obavješten o preduzetim mjerama najduže u roku od 30 dana po okončanju postupka. Prilikom primjene mjera tajnog praćenja i pretresa u skladu sa ovim članom, Agencija koristi što nenametljivije tehnike koje su joj na raspolaganju.

Član 78.

Nalog mora sadržavati:

a)      vrstu komunikacije koja se namjerava prisluškivati, vrstu informacija, evidencija, dokumenata ili stvari koje se moraju prikupiti, te ovlaštenja koja će se primijeniti u te svrhe;

b)      imena osobe ili osoba za čije praćenje je nalog izdat;

c)      opći opis mjesta ili mjesta na kojima se nalog treba izvršiti ukoliko se takav opis može dati; i

d)      rok važenja naloga.

- Nalog ne može biti odobren za period duži od 60 dana.

- U opravdanim slučajevima, sudija može produžiti važnost naloga na dodatne periode od po 30 dana ukoliko je uvjeren da je nalog i dalje potreban. Izuzetno od odredaba člana 77. ovog zakona i prethodnog stava ovog člana, upotrebu ovih mjera može odobriti generalni direktor uz saglasnost predsjedavajućeg, ukoliko bi odgađanje prouzrokovalo nepopravljivu štetu po sigurnost Bosne i Hercegovine.

- Nakon što odobri upotrebu tih mjera, generalni direktor mora odmah obavijestiti sudiju, koji preduzima odgovarajuće radnje kako bi potvrdio odobrenje ili obustavio prikupljanje informacija, u skladu sa ovim zakonom.

Član 79.

Tajno prikupljanje podataka se odmah obustavlja kada:

a)      Kada je ostvaren cilj koji je postavljen u nalogu.

b)      Kada se iz njihove dalje upotrebe ne očekuju dodatni rezultati;

c)      Kada je postavljeni rok za završetak istekao bez produžavanja; ili

d)     Kada je tajno prikupljanje podataka nezakonito iz bilo kog razloga.

Generalni direktor osigurava da se podaci koji su prikupljeni na način koji nije u skladu sa ovim zakonom odmah unište. U takvim slučajevima, generalni direktor će o tome obavijestiti predsjedavajućeg i glavnog inspektora i pokrenuti disciplinski postupak protiv onog koji je postupio suprotno zakonu.

Član 80.

Sudija je pod obavezom čuvanja tajnosti informacija do kojih dođe prema članu 77. ovog zakona.

V Upravljanje podacima

Član 81.

Zakon o zaštiti ličnih podataka Bosne i Hercegovine se ne primjenjuje na lične podatke koje prikuplja i obrađuje Agencija.

Član 82.

Lični podaci koji se prikupljaju prema ovom zakonu moraju:

a)      biti pohranjeni u opravdanu svrhu prema ovom zakonu i ne smiju se koristiti na način koji je u suprotnosti s tom svrhom;

b)      biti ažurirani kada je to potrebno;

c)      biti sačuvani u obliku koji omogućava identifikaciju predmetnih podataka ne duže nego što je potrebno radi svrhe u koju su podaci pohranjeni;

d)     biti proslijeđeni prema principu "potrebno znati" i kada je to utvrđeno ovim zakonom.

Član 83.

Zabranjeno je prikupljanje informacija o osobama samo na osnovu njihovog nacionalnog ili rasnog porijekla, vjerskih ubjeđenja, seksualnog ponašanja ili političkih uvjerenja, članstva u određenom pokretu ili organizaciji koja nije propisana zakonom.

Član 84.

Radi zaštite obavještajnih podataka o osobama čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi, a koji se čuvaju u automatiziranim datotekama, preduzimaju se odgovarajuće sigurnosne mjere kako bi se obavještajni podaci zaštitili od slučajnog ili neovlaštenog uništavanja, brisanja, kao i od neovlaštenog pristupa, mijenjanja ili distribucije.

Član 85.

Agencija čuva informacije koliko god je to potrebno za obavljanje njenih zadataka.
Agencija u redovnim intervalima preispituje da li postoji potreba za daljnjim pohranjivanjem s obzirom na tačnost informacija i opravdanost daljeg pohranjivanja.
Postupak pohranjivanja i preispitivanja se uređuje propisom kojeg donosi generalni direktor.

Član 86.

Generalni direktor Agencije je odgovoran za uspostavljanje i provođenje efikasnog sistema klasifikacije informacija za Agenciju.

-Generalni direktor donosi propise kojima se utvrđuju mjere za zaštitu povjerljivih informacija kao i odgovornosti zaposlenih u Agenciji u vezi sa zaštitom povjerljivih informacija.

Član 87.

Informacije koje Agencija čuva i koje su označene kao povjerljive ili tajne mogu se otkriti samo uz odobrenje generalnog direktora Agencije. Generalni direktor može zamjeniku generalnog direktora dati ovlaštenje za donošenje odluke u vezi sa pojedinim kategorijama otkrivanja.

-Ako je informacija označena kao povjerljiva zato što sadrži lične podatke, otkrivanje se može odobriti samo ako je izričito predviđeno zakonom ili ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

a)      osoba o kojoj se radi je dala saglasnost za otkrivanje;

b)      okrivanje je od vitalnog interesa za osobu o kojoj se radi; ili

c)      okrivanje je nužno zbog opšteg javnog interesa koji spada u nadležnost Agencije.

Član 88.

U svakom zahtjevu za otkrivanje informacija mora biti naveden organ ili osoba koja podnosi zahtjev, kao i razlog traženja informacija.

- Otkrivena informacija se ne smije koristiti u svrhe koje nisu navedene u zahtjevu za otkrivanje informacija.

Član 89.

Evidencije, spisi i arhiva Agencije ne smiju sadržavati informacije koje ne spadaju u nadležnosti Agencije. Ukoliko Agencija dođe u posjed takvih informacija, iste bez odlaganja uništava.

Član 90.

Generalni direktor prosljeđuje informacije u vezi sa ozbiljnim prijetnjama po sigurnost Bosne i Hercegovine zvaničnicima navedenim u članu 6. ovog zakona i drugim nadležnim tijelima i institucijama bez nepotrebnog odgađanja.

-Ukoliko Agencija dobije informacije u vezi s nezakonitim aktivnostima koje su izvršene ili za koje postoji vjerovatnoća da će biti izvršene, o tim informacijama obavještava nadležno Tužilaštvo, istražne organe i druga relevantna tijela.

Član 91.

Agencija je dužna da obavijesti građanina, na njegov pismeni zahtjev, da li su pokrenute mjere prikupljanja podataka protiv njega i da li Agencija vodi evidenciju koja sadrži njegove lične podatke i da mu, na njegov zahtjev, tu dokumentaciju o prikupljenim podacima stavi na uvid. Ta evidencija ne smije sadržavati informacije o pripadnicima Agencije koji su preduzeli mjere prikupljanja podataka vezanih za treće osobe.
Agencija mora dati tražene informacije, odnosno dopustiti uvid u dokumente navedene u stavu 1. ovog člana u roku od 60 dana od dana primanja zahtjeva.

Agencija može biti oslobođena obaveze iz stava 1. ovog člana ukoliko:

1)      takva informacija može ugroziti obavljanje zadataka Agencije;

2)      takva informacija može ugroziti sigurnost izvora ili druge osobe.

U slučajevima kada generalni direktor oslobodi Agenciju od primjene odredbi iz stava ovog člana, on donosi odluku u kojoj navodi razloge utvrđene u stavu 3. ovog člana.
Generalni direktor obavještava glavnog inspektora o svim takvim odlukama, koje se čuvaju u arhivi Agencije.

-Građani se mogu žaliti na takvu odluku prema Zakonu o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini.

 
 

 

VI Kompjuterske aplikacije i uređaji koje koristi obavještajna agencija

I2 ili Analyst’s Notebook

-Softver za „vizuelnu istraživačku analizu za institucije koje se bave provedbom prava, vladu, vojsku, obavještajne službe i komercijalne organizacije“.

-I2 je alat za analizu društvene povezanosti (social network analysis; SNA) koji omogućava korisniku da utvrdi odnose među pojedincima, ključnim događajima, firmama i kompanijama... Pored I2, postoje i drugi softveri za analizu društvene povezanosti, kao što su NetMiner, UCInet, Pajek itd.

Keyghost SX Keylogger

- Ovo je osnovna alatka za pronalaženje svega što se desi na jednom kompjuteru.

- Snima i preuzima bilo šta što je otkucano na kompjuteru, uključujući mailove, chatroom aktivnosti, website adrese, internet pretraživanja itd.

- Dobra stvar kod Keyghost SX Keylogger-a jeste to što se ne može detektovati niti isključiti pomoću skenera.

- Obilježja ovog programa:

1)      prijenos informacija velikom brzinom.

2)      koristi se za dugotrajne istrage, za oktrivanje prevara, utaja, tako da je prvobitno bio osmišljen u državnim obavještajnim agencijama.

3)      kada je instaliran key logger, svaki pritisak na tipku će biti snimljen, a Ghost izbornik čuva informacije sve dok ne pogledamo šta je snimljeno.

4)      key logger može pohraniti više od 500.000 “pritisaka na tipke”, neki modeli i puno više.

5)      također je koristan za “backup” kada je od vitalne važnosti da se informacije koje su bile u kompjuteru ne izgube.

 

KeyGhost USB Keylogger

- KeyGhost USB Keylogger radi tako što snima USB promet u hardware, bilo da se radi o mišu, skeneru, printeru, kameri itd. Ovdje nema software-a koji se treba instalirati. Jednostavno je za korištenje. Potrebno je samo priključiti KeyGhost na tastaturu.

--Može biti priključen bez obzira da li je računar uključen ili isključen.

- KeyGhost uređaji su prenosivi. To znači da se podaci mogu snimati na jednom kompjuteru, a preuzeti na drugom.

- KeyGhost USB Keyloggers su kompatibilni sa svim PC ili Mac operativnim sistemima koji se pokreću na PC-u ili Mac-u.

Forensics Investigation Toolkit (FIT) – mrežna forenzika

- Vrši analizu mrežnog saobraćaja u PCAP formatu.

- Ima sposobnost da vrši analizu i “rekonstrukciju” protoka mreže. Rekonstruisati u ovom smislu znači napraviti upotrebljivim opet taj podatak, fajl, folder, sistem/disk koji se traži odnosno koji će trebati kao dokaz ili kao neka konkretna validna informacija.

- Aanalizom i rekonstrukcijom protoka mrežom koja se analizira dobijemo sve logove i historiju aktivnosti u mreži.

- Rješenje za:

• Internet ili analize mrežnog saobraćaja (Network Administrator)
• Reviziju Interneta ili mrežnog saobraćaja (CISO and Auditor)
• Forenzička analiza mreže i istrage

Sa ovom alatkom možemo identifikovati:

• ukupnu propusnost mreže
• aplikaciju koja zauzima najvišu propusnost
• korisnici koji zauzimaju najvišu propusnost
• mrežne performanse sa online uslugama
• pakete koji usporavaju rad mreže
• sadržaje koji uključuje podatke o poslovanju
• uzorak, koji je u skladu sa IT poslovanjem
• lokacija, gdje se nalazi ciljani korisnik
• dalja analiza izvezenih podataka

ASYCUDA – Automated System for Customs Data  je kompjuterizovani carinski upravljački sistem koji obrađuje i kontroliše uvozne i izvozne pošiljke.

U BiH se počela koristiti 2002. godine pod pokroviteljstvom CAFAO organizacije i Evropske unije.

ASYCUDA omogućava:

-          bolje upravljanje državnim finasijama

-          institucionalno jačanje carine kroz reformu i modernizaciju

-          pouzdane informacije o spoljnoj trgovini.

ASYCUDA sistem čine dvije komponente i to: 

-          Programski paket, koji je i srž sistema i

-          Računarske komponente, čija konfiguracija i performanse su ostavljene na izbor korisniku sistema.

Svaki korisnik ima pristup klijentu koji je povezan sa izdvojenim CPU-SERVEROM tako čineći lokalnu mrežu, tzv. KLUENT/SERVER konfiguracija.

Podaci se prenose sa klijenta na server za obradu i pohranjivanje, a klijent može isto tako da preuzima informacije koje su pohranjene na serveru. Veći broj klijenata može da radi pod jednim serverom.

Princip mreže kojom se ostvaruje veza između servera i klijenta, na kojem funkcioniše system je zatvorenog tipa. Pod time podrazumijevamo da se komunikacija ostvaruje putem telefonskih linija, zakupljenih kod telekomunikacijskih operatera, koje su odvojene od ostatka telefonskog saobraćaja.

Među osnovne karakteristike sistema spadaju:

-          Sistem je zasnovan na klijent/server konfiguraciji.

-          UNIX operativni sistem na kojem radi server, daje mogućnost kod izbora karakteristika kompjuterske opreme.

-          Program u kojem klijenti obrađuju podatke radi u MS DOS okruženju zbog čega grafički prikaz daje utisak zastarjelosti.

-          Što se tiče pristupa softveru od strane klijenta, LAN/WAN konstrukcija omogućava pristup velikom broju korisnika i obradi velike količine podataka

-          ASYCUDA sistem je baziran na tri osnovne komponente: fleksibilnost, razvoj i otvoreno okruženje.

ASYCUDA sistem je znatno unaprijedio rad carinskih organa.

UREĐAJI ZA PRISLUŠKIVANJE GSM-a

Neograničeno prisluškivanje GSM prometa je moguće jedino sigurnosnim službama i to samo u saradnji sa telefonskim kompanijama koje pružaju GSM usluge. Te službe vrše prisluškivanje direktno na centrali operatera mobilne telefonije, gdje se oprema postavlja paralelno sa audio-kanalima koji služe za prijenos glasa.

- Sistem za zakonito presretanje telekomunikacija u Obavještajno - sigurnosnoj agenciji (OSA) počeo je s radom nakon višemjesečne probne faze.

- Sistemu za presretanje telekomunikacija, odnosno za zakonito prisluškivanje koji se nalazi u OSA-i dostupno je 100 % mobilne i 85 % fiksne mreže. To znači da je mjerodavnim službama, a posebno OSA-i, već omogućeno skoro potpuno pokrivanje telekomunikacija u državi. Ono što znamo jeste da je moguće prisluškivati i nadzirati bilo kojeg telefonskog pretplatnika i to ne zahvaljujući nekoj posebnoj tajnoj tehnologiji, već samo zahvaljujući vladinim uredbama prema telekomunikacijskim kompanijama.