Žena zaštitar

Opis poslova

    Zaštitari osoba i imovine vode računa o sigurnosti ljudi, njihove imovine i objekata. Oni tjelesnom i/ili tehničkom zaštitom sprečavaju ili zaustavljaju provalu, krađu i oštećivanje imovine, kao i napad na štićenu osobu.
    Zaštitari osiguravaju prijenos imovine, kao što su npr. novac, vrijednosni papiri, povjerljiva pošta i opasni tereti. Oni štite osobe od tjelesnih ozljeda, ranjavanja, otmice ili jednostavno štite njezino pravo na privatnost. Na javnim skupovima, koncertima, sportskim događajima te u raznim klubovima održavaju red udaljujući osobe koje ugrožavaju sigurnost ostalih prisutnih. Kontroliraju i unos opasnih predmeta kojima se može netko ozlijediti. Zaštitari često čuvaju razne objekte, kao što su stambene i poslovne zgrade, proizvodni i poslovni prostori, gradilišta i parkirališta. Na tim mjestima utvrđuju identitet osoba koje ulaze i izlaze iz štićenog prostora. Ukoliko procijene da je potrebno, zabranjuju pristup nepoželjnim osobama, a u nekim slučajevima zadržavaju osobu i predaju je policiji. Pri eventualnom napadu, u krajnjoj nuždi, zaštitari se smiju fizički braniti i vatrenim oružjem.
    Tehničkom zaštitom, kao što su npr. senzorni i alarmni sustavi i videonadzor, zaštitari povećavaju sigurnost objekata, osoba i imovine. Zaštitni sustavi mogu biti povezani s dispečerskim centrima, koji primaju izravnu informaciju o eventualnoj provali i šalju mobilne ekipe zaštitara na mjesto događaja. 

Radni uvjeti

    Zaštitari rade uglavnom u smjenama. Radni dan traje osam ili dvanaest sati. Nakon dvanaestosatnog radnog dana zaštitar ne smije preuzeti novu dužnost prije isteka 12 sati odmora. Prekovremeni rad nije rijetkost, pogotovo u ljetnim mjesecima, jer ljudi u periodu godišnjeg odmora napuštaju stanove, pa u pravilu imaju veću potrebu za uslugama zaštitara. Zaštitari rade u svim klimatskim i mikroklimatskim uvjetima, na otvorenom i u zatvorenim prostorima. Često rade sami, što u dnevnim smjenama ne mora biti poteškoća, ali može biti naporno ili nelagodno u noćnoj smjeni.
    Zaštitari obavezno nose propisanu odoru i oznake. Mogu raditi i u građanskoj odjeći, ali uz uvjet da je to navedeno u radnom nalogu, koji uvijek mora biti kod zaštitara. Dio su opreme i baterijska svjetiljka, detektor metala, a katkada i oružje. Ako su zbog potrebe posla naoružani, na radnom mjestu ne smiju imati vlastito, nego isključivo službeno oružje. 

Poželjne osobine

    Budući da je čuvanje nečijeg života ili imovine vrlo odgovoran posao, zaštitare bi trebala resiti izvanredna savjesnost, spretnost i odgovornost u obavljanju radnih zadataka. Osoba koja bira ovo zanimanje mora biti dobra zdravlja i dobre tjelesne kondicije. Aktivno bavljenje sportom (ronjenje, skijanje), poznavanje stranih jezika i vladanje barem jednom borilačkom vještinom dobre su predispozicije za veću raznolikost i složenost radnih zadataka.
    Neki poslovi zaštitara, npr. osiguranje mjesta požara ili praćenje opasnog tereta, prikladni su za osobe koje žele uzbudljiv i dinamičan posao. No nisu svi poslovi zaštitara takvi. Na primjer, poslovi na mjestu vratara, čuvara privatne kuće ili kontrolora videonadzora mogu biti izrazito jednolični, stoga više pogoduju osobama koje u svom poslu žele manje uzbuđenja. 

Osposobljavanje, napredovanje i zapošljavanje

    Prema Zakonu o zaštiti osoba i imovine, svaki zaštitar mora imati odobrenje Policijske uprave za obavljanje zaštitarske djelatnosti. Odobrenje mogu dobiti samo punoljetne osobe, hrvatski državljani s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, s najmanje srednjom stručnom spremom, položenim stručnim ispitom za obavljanje poslova zaštite, potvrdom o općoj zdravstvenoj sposobnosti i koji su prema propisanim normama dostojni za obavljanje poslova tjelesne zaštite.
    Kvalifikaciju za zanimanje zaštitara osoba i imovine i tehničara zaštite osoba i imovine u Hrvatskoj je moguće steći isključivo programima srednjoškolskog obrazovanja odraslih. Obrazovne programe, koje ovjerava Ministarstvo prosvjete, nude Otvoreno sveučilište u Zagrebu, Otvoreno sveučilište u Puli i Narodno sveučilište u Rijeci. Zaštitari osoba i imovine školuju se tri godine i potom stječu srednju stručnu spremu i navedeno zanimanje. Tehničari zaštite osoba i imovine također stječu srednju stručnu spremu, no njihov je program znatno opsežniji, stoga školovanje traje četiri godine. Duže obrazovanje ne daje prednosti pri zapošljavanju, već pruža čvrstu osnovu za uspješan upis na fakultet (npr. Kriminalistika).
    Na kraju jedne godine ili više godina bilo kojeg drugog srednjoškolskog programa moguće su prekvalifikacije za zanimanje zaštitara i tehničara zaštite osoba i imovine. Neke tvrtke organiziraju školovanje za svoje zaposlenike sa stečenom srednjom stručnom spremom drugih zanimanja. Tečaj traje 50 sati, a nakon edukacije polaže se ispit u Ministarstvu unutrašnjih poslova za licencu zaštitara.
    Zaštitari osoba i imovine zapošljavaju se u privatnim zaštitarskim tvrtkama i različitim organizacijama i poduzećima kao dio njihova sigurnosnog sustava (npr. vratari, noćni čuvari). U službi se može napredovati. Napreduje se prema pravilima konkretne tvrtke ili organizacije u kojoj je zaštitar zaposlen.

 

Bliska zanimanja

Ovom su zanimanju donekle bliska zanimanja policajca, vatrogasca i pravosudnog policajca.

Zaštitarstvo je rastuća profesija, a ravnopravnost spolova jača iz godine u godinu. Postoje neka zanimanja koja su od pamtivijeka smatrana 'muškim' zanimanjima. Tamo gdje se smatra da je presudna fizička snaga, čvrsta ruka, brzina i snalažljivost, reći će neki, žene jednostavno nisu u mogućnosti biti ravnopravne. Međutim, svi smo mi nebrojeno mnogo puta vidjeli ili čuli za ženu koja je zaposlena u vatrogasnoj službi, vojsci, policiji ili primjerice u gorskoj službi spašavanja.

Isto tako, u posljednjih nekoliko godina sve popularnije među ženskom populacijom, a u tim uvjetno rečeno 'muškim poslovima', je i zanimanje zaštitara. 

Početkom prošle godine iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje su obznanili kako je u 2011. godini putem besplatnih prekvalifikacija za zaštitara obrazovano ukupno 326 osoba, a od toga čak 60 žena. Iako su relativno niska očekivanja i mnoštvo predrasuda ono s čime se početkom svoje karijere suočava gotovo svaka zaštitarka, nerijetko se događa da baš one svojim izrazito profesionalnim i pedantnim odnosom prema poslu postanu uzor ostalim, muškim kolegama. Sve će se mahom složiti kako dobro obavljen posao i povjerenje vrlo brzo postaju jedini i istinski kriterij za evaluaciju nečijeg posla, a pogotovo procjenu može li ili ne taj posao raditi žena.

Najviše zaštitarki u Sokol Mariću

Iako se percipira kao teško, opasno i nasilno zanimanje, isto tako se često može čuti kako je zaštitarstvo i plemenita profesija koja kod žena potencira onaj dubinski unutarnji nagon za štićenjem. Osim toga, složit će se mnogi kako 'nije sve u snazi', već i u znanju i volji, a jedna je žena često u stanju mnogo učinkovitije od muškarca riješiti određene situacije koje prijete eskalacijom i incidentom. Zaštitarstvo je nepredvidiva profesija, ali izazovima jednako može odgovoriti žena, a ne samo 'alfa mužjak'.

Zaštitarsko društvo Sokol Marić trenutno broji najviše zaštitara u Hrvatskoj, čak preko 3.600, među kojima se nalazi ukupno 377 licenciranih zaštitarki i čuvarki, a kao apsolutno najjači igrač na zaštitarskoj mapi u Hrvatskoj, tvrtka Sokol Marić omogućava svojim djelatnicama najkvalitetniju poduku i pripremu za zahtjeve koji ih očekuju u budućnosti.