Svjedoci smo svakodnevice u kojoj se sportska natjecanja lako pretvaraju u
krvave sukobe, nakon kojih svatko vuče svoju stranu priče. Na stadionima je sve
manje gledatelja-navijača, a sve više huligana zbog kojih svi koji su poželjeli
odvesti svoje dijete na utakmicu unaprijed odustaju od tog nauma. U ovoj državi
sigurnija su varijanta pivo i TV.
Huliganstvo je termin koji opisuje ponašanje koje
krši pravila društvenih normi, bontona, zakona i opće destruktivno ponašanje.
Sam termin huliganstva dolazi po irskom prezimenu Hooligan (Houlihan) a pojavio
se u Velikoj Britaniji krajem 19. stoljeća a opisuje devijantno ponašanje i
način življenja uličnih bandi i pojedinaca koji su ih sačinjavali. Također
danas taj termin je općeprihvaćen i opisuje ponašanje kod pojedinaca ili
skupine ljudi koji svojim destruktivnim ponašanjem ne uklapaju u društvene norme
i zakone te vandaliziraju svoju okolinu.
Takva vrsta ponašanja pripisuje se obično navijačkim skupinama iz različitih
sportova najčešće ekipnih kao što su nogomet, ragbi, košarka, rukomet,...
Zakonska regulativa
Zakoni koje krše huligani su opći zakoni te je njihovo kršenje vezano za:
1. vrijeđanje po raznim diskriminacijskim osnovama pojedinaca ili skupina
ljudi,
2. fizički napadi sa nanošenjem lakših, težih ili čak smrtnih posljedica,
3. uništavanje javne i privatne imovine,
4. uznemiravanje javnog reda i mira,
5. ugrožavanje opće sigurnosti (pirotehnika),
6. zloupotreba zabranjenih sredstava (alkohol, narkotici, pirotehnika),
7. ometanje odvijanja sportskih i drugih društvenih događanja.
Različite države su različito okarakterizirale i zakonski regulirale huligansko
ponašanje pa tako postoje različite kazne za takvo ponašanje u obliku:
1. društveno koristnog rada,
2. novčanih kazni,
3. zatvorskih kazni u trajanju od nekoliko dana do čak nekoliko godina,
4. ograničenja kretanja za vrijeme odvijanja određenih društvenih događanja,
5. izgon i progon za strane državljane
Nagomilane frustracije i ispušni ventil
Navijački neredi su odraz stanja i odnosa u našoj društvenoj, socijalnoj,
gospodarskoj i političkoj sferi. Oni odražavaju sveukupnost društvene
stvarnosti i razine svijesti tamo gdje se događaju. “Narušeni međuljudski i
društveni odnosi, počevši od uže obitelji pa do državne razine, teška socijalna
situacija, uzrokovana lošim gospodarstvom i kompleksnom političkom situacijom,
stavljaju svakog čovjeka, a posebno mlade, u stanje naglašenih frustracija,
pripadnost navijačkim skupinama jedan je od načina da se sve te frustracije
kanaliziraju, odnosno da se otvori ‘ventil’ kroz koji će se rasteretiti i
riješiti nagomilanih frustracija”, objasnio je psiholog Marko Romić dodavši: “Budući
da mladi žive s objektivno velikim brojem problema, a to znači i velikim brojem
izvora frustracije, pri otvaranju ‘ventila’ lako se i često izgubi
kontrola, a to se, onda, manifestira pojačanom agresijom, neredima i sl.” Treba
imati na umu i činjenicu da navijači u navijačkim skupinama imaju objekt za
identifikaciju, u kojemu nalaze ljude sličnih sklonosti, razmišljanja, potreba,
itd., u čemu vide neku vrstu psihološke i fizičke sigurnosti.
“Utakmice trebaju biti mjesto opuštanja, zabave, sve treba proći fino i
korektno, u sport ne treba miješati sve ono što tu ne pripada, sportska
natjecanja nisu mjesto gdje se prave kaznena djela”, izjavio je Irfan Nefić,
glasnogovornik MUP-a Sarajevske županije. Moguće najavljivane navijačke sukobe
u povodu utakmice Hrvatska - Turska te pripremu sarajevske policije nije
komentirao.
U BiH postoji Prijedlog zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima,
čiji je cilj sprječavanje nasilja, nereda te protupravnog ponašanja.
Odgovornost, prava i obveze sportskih saveza, organizatora, sportaša, trenera i
ostalih sudionika predviđena su ovim zakonom.
Alkohol, droga, pirotehnika
Zakonske sankcije propisane su za konzumente alkohola, droge te za one koji
posjeduju pirotehnička sredstva. Osobe koje unose transparente (uključujući
maloljetnike) na kojima se ističe mržnja na rasnoj, vjerskoj ili nacionalnoj
osnovi mogu biti sankcionirane.
Sportski objekti moraju imati plan evakuacije, a osobe koje su ranije
evidentirane kao počinitelji nereda, mogu dobiti suspenziju prisustvovanja
sportskim događajima u trajanja od jedne do tri godine. Posljednji nemili
događaji doveli su do obećanja stranačkih dužnosnika da će donijeti zakon o
sprječavanju navijačkih nereda, pri čemu je izuzetno važno da se nakon
usvajanja tog zakona ostvari efikasna primjena i koordinirana akcija svih
sudionika, a ne da zakon bude, kao u mnogim slučajevima, mrtvo slovo na papiru.
Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog Zakona o
sprečavanju nereda na sportskim takmičenjima u našoj zemlji, te isti uputio
Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje.
Kako pišu Nezavisne novine pomenutim Zakonom određuju se
mjere za sprečavanje nereda, nasilja, protupravnog i nedoličnog ponašanja na
sportskom takmičenju, mjere za osiguranje zaštite gledalaca, takmičara i drugih
učesnika. Takođe, navedenim mjerama bi bila zaštićena lična i imovina pravnih
lica, a sve u cilju da bude stvoren uslov da sportsko takmičenje i bilo koja
druga vrsta ovakvog okupljanja protekne bez incidenata.
Plan evakuacije
Zakonom je predviđeno da svaki sportski objekat
mora imati plan evakuacije prema određenoj metodologiji koja je utvrđena
općinskom odlukom. Planom se određuje postupanje u slučaju vanrednih situacija
kao što su rušenje tribina, krova, požar, nestanak električne energije i
slično.Zakonom se, između ostalog, propisuju obaveza i odgovornsoti
sportskog saveza, udruženja, ustanove i pravnog lica koje je organizator ili
učesnik manifestacije. Utvrđuje se i odgovornost sportiste, trenera, sudije i
ostalih lica koja organizuju ili vode takmičenje. Kada je riječ o neredu i
nedoličnom ponašanju, smatra se da je posjedovanje ili konzumiranje alkoholnih
pića, te droga, kao i posjedovanje pirotehničkih sredstava, oružja ili drugih
predmeta protupravno ponašanje za koje su utvrđene zakonom predviđene sankcije.
Kazne od 2. 000 do 10. 000 KM
U pomenutom Zakonu predviđeno je niz preventivnih mjera koje bi dovele do
smanjenja rizika od izbijanja nasilja i nedoličnog ponašanja učesnika sportskog
takmičenja, ali su navedene i sankcije za prekršaj u vidu novčanih, ali i
zatvorskih kazni. Predviđeno je da novčanom kaznom od 2.000 do 10.000 KM bude
sankcionisan domaćin takmičenja koji napravi propust u organizaciji, a koja se
tiče saradnje sa navijačima, redarskom službom, policijom, te odgovarajućom
službom medicinske pomoći ili vatrogasne jedinice.
Osim kluba, vlasnika ili korisnika sportskog objekta, kazne su predviđene i za
fizička lica koja posjeduju ili konzumiraju alkoholna pića za vrijeme trajanja
manifestacije ili pokušavaju unijeti oružje i drugo sredstvo za nanošenje
povreda. Biće sankcionisano i unošenje transparenata kojima se ističe mržnja na
rasnoj, vjerskoj ili nacionalnoj osnovi. Kazne su predviđene i za maloljetna
lica, a riječ je o novčanim i odgojnim metodama.
Zakon podržavaju u savezima
Iako Zakon još nije „ugledao svjetlo dana“, sportski radnici u našoj zemlji
podržavaju njegovo buduće usvajanje.
„Zakon je potreban jer mi u posljednje vrijeme imamo sve manje gledalaca i
navijača na tribinama, a sve više huligana. Tome se mora stati ukraj. U takvoj
situaciji neophodno je donošenje Zakona kako bi se na preventivan način
uticalo, kako na gledaoce tako i na organizatore i učesnike takmičenja.
Potrebno je preventivno djelovati, pronaći i sankcionisati krivce. Vrlo često
zbog huliganskih ispada ispaštaju nedužni ljudi. Nanosi se materijalna šteta
koju niko ne nadoknađuje. Zakonom je moguće urediti stvari, a najbolji primjer
je Engleska, u kojoj danas zbog adekvatne primjene zakona ne možete naići na
probleme. Naravno, osim zakona, potrebna je zajednička akcija klubova, igrača i
svi ostalih, uključujući i medije. Edukacija je jedan od najboljih načina za
sprečavanje nemilih događaja“, izjavio je Marijan Kvesić, potpredsjednik
Olimpijskog komiteta BiH za Nezavisne novine.
Zabrana prisustvovanja
Lica za koja se utvrdi da su se već ranije
protupravno ponašala za vrijeme dolaska, održavanja ili odlaska sa nekog
sportskog takmičenja, sud za prekršaje na prijedlog nadležnog policijskog
organa može im izreći zabranu prisustvovanja određenom sportskom događaju.
Suspenzija može trajati od jedne do tri godine, dok se u slučaju maloljetnih
osoba kazna određuje nakon kontaktiranja s roditeljima ili starateljima,
odnosno nadležnim centrom za socijalnu zaštitu.
„Prvo treba vidjeti hoće li Zakon biti usvojen do 19. marta, kada nas očekuje
utakmica sa Srbijom. U svakom slučaju, s naše strane ćemo poduzeti sve što je
moguće kako bi susret protekao u najboljem redu. Ako zakon do tada bude donesn,
to nam samo može olakšati posao, ali o tome ne želimo razmišljati. Važno je da
s naše strane uradimo sve što je potrebno kako bi ta utakmica bila regularna,
jer smo svakako pod budnim okom EHF-a zbog prekida ogleda s Mađarima“, rekao je
Smajo Karačić, generalni sekretar RS BiH.
Razmatranje pomenutog Zakona trebalo bi da se nađe i na dnevnom redu današnje
sjednice Parlamenta BiH.
Svi čimbenici su zakazali
“Prevencija navijačkih nereda treba uključivati širok spektar mjera i
aktera, počevši od obiteljskog odgoja, djelujući kroz odgojno-obrazovni sustav,
do donošenja i primjene odgovarajućih zakonskih rješenja, svi ovi čimbenici kod
nas su, uglavnom, zakazali”, kazao je Romić.
U zemljama u kojima je problem navijačkog
nasilja riješen na zadovoljavajući način primjenjuju se stroga zakonska
rješenja, koja se ogledaju u oštrijim kaznenim mjerama. Obiteljski odgoj i
uloga roditelja imaju značajno mjesto u prevenciji nasilja, ali ako iza njega
izostanu sve druge mjere, često će on biti nedovoljan, jer uz činjenicu da
mlada osoba zna da nešto nije u redu, ona treba znati da to što nije u redu ne
smije činiti, odnosno da, ako će to činiti, slijede ozbiljne i teške
posljedice.
