Stop huliganstvu

Svjedoci smo svakodnevice u kojoj se sportska natjecanja lako pretvaraju u krvave sukobe, nakon kojih svatko vuče svoju stranu priče. Na stadionima je sve manje gledatelja-navijača, a sve više huligana zbog kojih svi koji su poželjeli odvesti svoje dijete na utakmicu unaprijed odustaju od tog nauma. U ovoj državi sigurnija su varijanta pivo i TV.

 

Huliganstvo je termin koji opisuje ponašanje koje krši pravila društvenih normi, bontona, zakona i opće destruktivno ponašanje.

Sam termin huliganstva dolazi po irskom prezimenu Hooligan (Houlihan) a pojavio se u Velikoj Britaniji krajem 19. stoljeća a opisuje devijantno ponašanje i način življenja uličnih bandi i pojedinaca koji su ih sačinjavali. Također danas taj termin je općeprihvaćen i opisuje ponašanje kod pojedinaca ili skupine ljudi koji svojim destruktivnim ponašanjem ne uklapaju u društvene norme i zakone te vandaliziraju svoju okolinu.

Takva vrsta ponašanja pripisuje se obično navijačkim skupinama iz različitih sportova najčešće ekipnih kao što su nogomet, ragbi, košarka, rukomet,...

Zakonska regulativa

Zakoni koje krše huligani su opći zakoni te je njihovo kršenje vezano za:

1. vrijeđanje po raznim diskriminacijskim osnovama pojedinaca ili skupina ljudi,
2. fizički napadi sa nanošenjem lakših, težih ili čak smrtnih posljedica,
3. uništavanje javne i privatne imovine,
4. uznemiravanje javnog reda i mira,
5. ugrožavanje opće sigurnosti (pirotehnika),
6. zloupotreba zabranjenih sredstava (alkohol, narkotici, pirotehnika),
7. ometanje odvijanja sportskih i drugih društvenih događanja.

Različite države su različito okarakterizirale i zakonski regulirale huligansko ponašanje pa tako postoje različite kazne za takvo ponašanje u obliku:

1. društveno koristnog rada,
2. novčanih kazni,
3. zatvorskih kazni u trajanju od nekoliko dana do čak nekoliko godina,
4. ograničenja kretanja za vrijeme odvijanja određenih društvenih događanja,
5. izgon i progon za strane državljane

Nagomilane frustracije i ispušni ventil

Navijački neredi su odraz stanja i odnosa u našoj društvenoj, socijalnoj, gospodarskoj i političkoj sferi. Oni odražavaju sveukupnost društvene stvarnosti i razine svijesti tamo gdje se događaju. “Narušeni međuljudski i društveni odnosi, počevši od uže obitelji pa do državne razine, teška socijalna situacija, uzrokovana lošim gospodarstvom i kompleksnom političkom situacijom, stavljaju svakog čovjeka, a posebno mlade, u stanje naglašenih frustracija, pripadnost navijačkim skupinama jedan je od načina da se sve te frustracije kanaliziraju, odnosno da se otvori ‘ventil’ kroz koji će se rasteretiti i riješiti nagomilanih frustracija”, objasnio je psiholog Marko Romić dodavši: “Budući da mladi žive s objektivno velikim brojem problema, a to znači i velikim brojem izvora frustracije, pri otvaranju ‘ventila’  lako se i često izgubi kontrola, a to se, onda, manifestira pojačanom agresijom, neredima i sl.” Treba imati na umu i činjenicu da navijači u navijačkim skupinama imaju objekt za identifikaciju, u kojemu nalaze ljude sličnih sklonosti, razmišljanja, potreba, itd., u čemu vide neku vrstu psihološke i fizičke sigurnosti.

“Utakmice trebaju biti mjesto opuštanja, zabave, sve treba proći fino i korektno, u sport ne treba miješati sve ono što tu ne pripada, sportska natjecanja nisu mjesto gdje se prave kaznena djela”, izjavio je Irfan Nefić, glasnogovornik MUP-a Sarajevske županije. Moguće najavljivane navijačke sukobe u povodu utakmice Hrvatska - Turska te pripremu sarajevske policije nije komentirao.
U BiH postoji Prijedlog zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima, čiji je cilj sprječavanje nasilja, nereda te protupravnog ponašanja. Odgovornost, prava i obveze sportskih saveza, organizatora, sportaša, trenera i ostalih sudionika predviđena su ovim zakonom.  

Alkohol, droga, pirotehnika

Zakonske sankcije propisane su za konzumente alkohola, droge te za one koji posjeduju pirotehnička sredstva. Osobe koje unose transparente (uključujući maloljetnike) na kojima se ističe mržnja na rasnoj, vjerskoj ili nacionalnoj osnovi mogu biti sankcionirane.
Sportski objekti moraju imati plan evakuacije, a osobe koje su ranije evidentirane kao počinitelji nereda, mogu dobiti suspenziju prisustvovanja sportskim događajima u trajanja od jedne do tri godine. Posljednji nemili događaji doveli su do obećanja stranačkih dužnosnika da će donijeti zakon o sprječavanju navijačkih nereda, pri čemu je izuzetno važno da se nakon usvajanja tog zakona ostvari efikasna primjena i koordinirana akcija svih sudionika, a ne da zakon bude, kao u mnogim slučajevima, mrtvo slovo na papiru.

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog Zakona o sprečavanju nereda na sportskim takmičenjima u našoj zemlji, te isti uputio Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje.

Kako pišu Nezavisne novine pomenutim Zakonom određuju se mjere za sprečavanje nereda, nasilja, protupravnog i nedoličnog ponašanja na sportskom takmičenju, mjere za osiguranje zaštite gledalaca, takmičara i drugih učesnika. Takođe, navedenim mjerama bi bila zaštićena lična i imovina pravnih lica, a sve u cilju da bude stvoren uslov da sportsko takmičenje i bilo koja druga vrsta ovakvog okupljanja protekne bez incidenata.

Plan evakuacije

Zakonom je predviđeno da svaki sportski objekat mora imati plan evakuacije prema određenoj metodologiji koja je utvrđena općinskom odlukom. Planom se određuje postupanje u slučaju vanrednih situacija kao što su rušenje tribina, krova, požar, nestanak električne energije i slično.Zakonom se, između ostalog, propisuju obaveza i odgovornsoti sportskog saveza, udruženja, ustanove i pravnog lica koje je organizator ili učesnik manifestacije. Utvrđuje se i odgovornost sportiste, trenera, sudije i ostalih lica koja organizuju ili vode takmičenje. Kada je riječ o neredu i nedoličnom ponašanju, smatra se da je posjedovanje ili konzumiranje alkoholnih pića, te droga, kao i posjedovanje pirotehničkih sredstava, oružja ili drugih predmeta protupravno ponašanje za koje su utvrđene zakonom predviđene sankcije.

Kazne od 2. 000 do 10. 000 KM


U pomenutom Zakonu predviđeno je niz preventivnih mjera koje bi dovele do smanjenja rizika od izbijanja nasilja i nedoličnog ponašanja učesnika sportskog takmičenja, ali su navedene i sankcije za prekršaj u vidu novčanih, ali i zatvorskih kazni. Predviđeno je da novčanom kaznom od 2.000 do 10.000 KM bude sankcionisan domaćin takmičenja koji napravi propust u organizaciji, a koja se tiče saradnje sa navijačima, redarskom službom, policijom, te odgovarajućom službom medicinske pomoći ili vatrogasne jedinice.

Osim kluba, vlasnika ili korisnika sportskog objekta, kazne su predviđene i za fizička lica koja posjeduju ili konzumiraju alkoholna pića za vrijeme trajanja manifestacije ili pokušavaju unijeti oružje i drugo sredstvo za nanošenje povreda. Biće sankcionisano i unošenje transparenata kojima se ističe mržnja na rasnoj, vjerskoj ili nacionalnoj osnovi. Kazne su predviđene i za maloljetna lica, a riječ je o novčanim i odgojnim metodama.

Zakon podržavaju u savezima


Iako Zakon još nije „ugledao svjetlo dana“, sportski radnici u našoj zemlji podržavaju njegovo buduće usvajanje.

„Zakon je potreban jer mi u posljednje vrijeme imamo sve manje gledalaca i navijača na tribinama, a sve više huligana. Tome se mora stati ukraj. U takvoj situaciji neophodno je donošenje Zakona kako bi se na preventivan način uticalo, kako na gledaoce tako i na organizatore i učesnike takmičenja. Potrebno je preventivno djelovati, pronaći i sankcionisati krivce. Vrlo često zbog huliganskih ispada ispaštaju nedužni ljudi. Nanosi se materijalna šteta koju niko ne nadoknađuje. Zakonom je moguće urediti stvari, a najbolji primjer je Engleska, u kojoj danas zbog adekvatne primjene zakona ne možete naići na probleme. Naravno, osim zakona, potrebna je zajednička akcija klubova, igrača i svi ostalih, uključujući i medije. Edukacija je jedan od najboljih načina za sprečavanje nemilih događaja“, izjavio je Marijan Kvesić, potpredsjednik Olimpijskog komiteta BiH za Nezavisne novine.

Zabrana prisustvovanja

Lica za koja se utvrdi da su se već ranije protupravno ponašala za vrijeme dolaska, održavanja ili odlaska sa nekog sportskog takmičenja, sud za prekršaje na prijedlog nadležnog policijskog organa može im izreći zabranu prisustvovanja određenom sportskom događaju. Suspenzija može trajati od jedne do tri godine, dok se u slučaju maloljetnih osoba kazna određuje nakon kontaktiranja s roditeljima ili starateljima, odnosno nadležnim centrom za socijalnu zaštitu.
„Prvo treba vidjeti hoće li Zakon biti usvojen do 19. marta, kada nas očekuje utakmica sa Srbijom. U svakom slučaju, s naše strane ćemo poduzeti sve što je moguće kako bi susret protekao u najboljem redu. Ako zakon do tada bude donesn, to nam samo može olakšati posao, ali o tome ne želimo razmišljati. Važno je da s naše strane uradimo sve što je potrebno kako bi ta utakmica bila regularna, jer smo svakako pod budnim okom EHF-a zbog prekida ogleda s Mađarima“, rekao je Smajo Karačić, generalni sekretar RS BiH.

Razmatranje pomenutog Zakona trebalo bi da se nađe i na dnevnom redu današnje sjednice Parlamenta BiH.



Svi čimbenici su zakazali  

“Prevencija navijačkih nereda treba uključivati širok spektar mjera i aktera, počevši od obiteljskog odgoja, djelujući kroz odgojno-obrazovni sustav, do donošenja i primjene odgovarajućih zakonskih rješenja, svi ovi čimbenici kod nas su, uglavnom, zakazali”, kazao je Romić.  
U zemljama u kojima je problem navijačkog nasilja riješen na zadovoljavajući način primjenjuju se stroga zakonska rješenja, koja se ogledaju u oštrijim kaznenim mjerama. Obiteljski odgoj i uloga roditelja imaju značajno mjesto u prevenciji nasilja, ali ako iza njega izostanu sve druge mjere, često će on biti nedovoljan, jer uz činjenicu da mlada osoba zna da nešto nije u redu, ona treba znati da to što nije u redu ne smije činiti, odnosno da, ako će to činiti, slijede ozbiljne i teške posljedice.