ETIKA - džonići: 108 pitanja i odgovora

1. Ključne teme po Ničeu? a) Natčovjek b) Smrt Boga c) Prevrednovanje svih vrijednosti d) Vječno vraćanje istom e) Volja za moći

2. Moral po Ničeu?a) Moral robova b) Moral bogatih

3. Šeler analizira osam Kantovih teza u odnosu dobara i ciljeva materijalne etike a) Pretpost...avka glasi:  svaka materijalna etika nužno mora biti i etika dobara i ciljeva b) Kant nastoji obrazložiti da materijalna etika nužno ima empirijsko induktivno i aposteriorno važenje c) Kant pokazuje da je materijalna etika nužna etika d) Naglašava se da se materijalna etika nužno mora svesti na hedonizam e) Ističe se da jematerijalna etika nužno heteronomna f) Svaka materijalna etika vodi  legalitetu postupanja g) Govori da svaka materijalna etika postavlja ličnost u ovisnosti od njihovih vlastitih stanja ili spoljašnjih dobara h)      Na štetu materijalne etike, a u korist etike formalizma i umskog rigorizma pokazuje da svaka materijalna etika na temelju etičkih vrednovanja u nagonskom egoizmu ljudske prirode.

4. Šta znači euparhija?Pravilna, moralna radnja (djelovanje). Nalazimo je kod Aristotela, znači djelo kojim se uspostavlja  mesotes odnosno sredina  između dva ekstrema.

5. Kako Aristotel dijeli pravdu? a) Distributivna – koja dolazi do izražaja prilikom dodjele počasti, novca i drugih dobara na koje pripadnici države opravdano polažu pravo. Ovu pravdu dijeli zakonodavac. b) Korektivna ili komutativna – je onaj oblik pravde koju dijeli sudija prilikom riješavanja raznih sporeva i donošenja određenih presuda kojim sankcionira prijestupnika.

6. Navesti pravdu po Kantu? Sadržajna etika koju čine: hedonizam, eudaimonizam i utilitarizam. Ova etika imenuje se i etikom dobara ili heteronomnom etikom. Po kantu je pravda najviši etički ideal i ona se ne može definisati.

7. Fihte-ov odnos prema Kategoričkom imperativu On odbija priznati univerzalističko značenje kategoričkog imperativa. Za to iznosi argument: svaki čovjek ima poseban ili specifičan poziv, odnosno svoje specifične zadatke. Njegova formulacija imperativa glasi: ispuni uvijek svoj poziv ili zadatak koji je jasno određen u ljudskoj svijesti i spojen sa tvojim pozivom u životu.

8. Etika istorijske planetarne odgovornosti razvija se u dva pravca? a) Kantov etički formalizam ( formalistička etika) – koja polazi od forme, interesuje ga forma čovjekovog djelovanja, apriorna forma. b) Aristotel-ov koncept moralnosti (teološka etika) – moralna radnja ima sadržaj ali ne i formu.

9. Koncepti o moralnom dobru? a) I grupu – čine oni koncepti čiji protagonisti polaze od fundamentalnih ciljeva. Teološka etika pojam dobra izvodi iz nekog odrđenog cilja ili njegovog realiziranja. To čini osnov hedonizma, eudaimonizma, utilitarizma i egoizma. Oni postaju kritika Kanta, Moora, Šelera i Hartmana.             b) II grupa – pripadaju mišljenja čiji predstavnici dobro utemeljuju na spoznaji prirodnih zakonitosti i uspostavljaju harmoniju života sa prirodom. Predstavnici su stoičari i Spinoza. c) III grupu – čine koncepti koji stavljaju naglasak na pojam vrijednosti. Njih razvijaju Šeler i Hartman. Po njima moralno dobro se određuje prije moralnog zakona. d) IV grupu – mišljenja o dobru čini Kantovo učenje. Polazi od principa za koje se čovjek osjeća obaveznim da ih poštuje. Ti principi imaju značenje imperativa i bezuvjetnih dužnosti. Po Kantu, porjeklo moralnih principa nalazi se u ljudskom umu.

10. Imperativ etike istorijske i planetarne odgovornosti? a) I imperativ glasi: djelujte tako da maksime vašeg djelovanja budu opće pretpostavke opstanka ljudi i biosfere. b) II imperativ glasi: djelujte tako da vašim djelovanjem budućim generacijama obezbjedite sretan život.

11. Mesotes je? Mesotes je sredina između dva ekstrema ili dvije krajnosti. Aristotel ovaj izraz koristi pri objasnjavanju pravednosti i pravednog.On kaze da pravedno djelovanje znaci sredinu izmedju vrsenja nepravde i trpljenja nepravde.

12. Polazište i ishodište Kantovog učenja? Polazište je sloboda, a ishodište je kategorički imperativ.

13. Ko je utemeljio racionalni egoizam? Hobs.

14. Bitne odlike Kantovog učenja? a) Kritički racionalizam b) subjektivizam c) formalizam i rigorizam d) apriorizam i apsolutizam e) dentologizam f) autonomnost i imperativnosti kao posebna odlika spominje se „trebanje“ kojim on zeli posebno naglasiti da ljudi treba da se pridrzavaju moralnog zakona odnosno kategorickog imperativa.

15. Može li se etičko kao etičko dokazati? Ne može se teorijski odrediti i dokazati jer etika transcendira činjeničnu datost, pri čemu svoj problem smješta u praktičnu zonu. Tu tezu su zastupali: Aristotel, Kant i Hartman.Kant smatra da čovjek posjeduje tri duševne moći: a) Saznanje (teorijski um) b) Htijenje (praktički um) c) Osjećanje (moć suđenja) Predmet Kant-ove kritike čini:a) Saznanje („kritika čistog uma“) b) Moralno djelovanje („kritika praktičkog uma“) c) Lijepo („kritika rasudne moći“)

16. Etika se može podjeliti na nekoliko grupa? a) To su učenja koja se mogu označiti sadržajnom ,teleološkom etikom ,etikom dobra te heteronomnom etikom . Čine je hedonizam, eudaimonizam i utilitarizam. b) Deontološka ili etika dužnosti. Nju utemeljuje Kant. c) Emocionalna etika. Osnivač je Maks Šeler.

17. Subjektivne komponente moralnosti? a) Svijest uopće b) Moralna svijest ili savjest c) Emocije d) Voljne osobine ,moralne osobine      

18. Šta predstavlja moralna norma? Pod pojmom moralne norme treba podrazumjevati kriterij ili mjerilo na temelju čega čovjek slobodno djeluje, prosuđuje i vrijednuje. Tim normama ili mjerilima se utvrđuje način uvažavanja i važenja, ispoljavanja i prezentitanja vrijednosti, a s obzirom na njihov karakter (pozitivni i negativni), odobravanje ili neodobravanje ili zabrana ili osuda.

19. Postoje dva koncepta moralnih normi? a) Relativno značenje (Marks, Niče i Neopozitivizam) b) Apsolutno značenje (Platon-ov objektivni etički idealizam)

20. Konstitutivni elementi moralnosti? Prosuđivanje, vrednovanje i djelovanje.

21. Čiji je princip uskladiti život sa prirodom? „Uskladiti život sa prirodom, kako sa vanjskom tako i vlastitom“. Stoičko učenje – bit moralnosti je duhovno zadovoljstvo (Zenon i Hrizip).

22. Sokratove Škole? a) Magarska škola - osnivač je Euklid. Ona je najapstraktnije odredila pojam dobra, koji predstavlja princip njegovog učenja. b) Kirenaička - osnivač je Aristip. Ona je „dobro“ koncipirala u smislu trajnog zadovoljstva. Učenje o zadovoljstvu. c) Kinička - osnivač je Antisten. Prihvata Sokrat-ovo intelektualističko ili racionalističko shvatanje vrline. Vrlina je jedino i najviše dobro. Razvijaju učenje o sreći.Ali za njega ej posebno bitna maksima:“Bolje je sto manje trebati jer samo to donosi potupuno zadovoljstvo i srecu“.On ovom maksimom zeli reci da covjek moze imati materijalno bogatstvo a da ne bude bogat u dusi,tako da e moze biti ni sretan.To se naziva etikom minimuma.

23. Šopenhauerova etika? Najznačajniji je nosilac 19. vijeka. Razvio je racionalističku i voluntarističku metafiziku. Vrhovni princip njegovog učenja je samilost. Izvan samilosti nema pravog istinskog djelovanja. On osporava Kant-a. On smatra da je samilost vrhovni princip moralnosti. Bitna odrednica Šopenhauer-ovog učenja je iracionalizam i voluntarizam, a u njemu dominira pojam svjetske volje. Volja je gospodar intelekta. Ona je neumoriva i oslobođena od starenja, što nije slučaj sa intelektom. Intelekt ima status sekundarnog i fizičkog, a volja je temelj svega i predstalja pravnu prirodu čovjeka. Polazeći od samilosti on promovira aksiom o potpunoj nemoći uma u zoni moralnog. Smatra da moralnost potiče od saznanja.

24. Po šopenhaueru osnovni pokretači ljudskih radnji, preko kojih se odvijaju motivi čovjekovog djelovanja? a) Bezgranični egoizam - suština se iskazuje u postizanju sreće ili koristi i po cjenu patnje i bola drugog. b) Zlobna radnja - kojom se nanosti zlo ili patnja drugom. c) Samilost - kojom se želi svakom čovjeku dobro. Prve dvije radnje su bez moralne vrijednosti, a treća predstavlja pravnu ili istinsku vrijednost.

25. Kakvo značenje ima samilost? Znači neoborivu činjenicu ljudske svijesti, samo čovjek sa moralnosm sviješću posjeduje samilost. Njome se ujedinjuje čovjek s drugim čovjekom. Šopenhauer daje značajno mjesto i plemenitost.

26. Predstavnici nauke o dobru? Sokrat, Aristotel i Platon.

27. Parametri moralno razvijene ličnosti? Stid, kajanje, odgovornost, čast, savjest, svijest.

28. Kantovo učenje? a) Kritički racionalizam, b) subjektivizam, c) formalizam i rigorizam, d) apriorizam i apsolutizam, e) dentologizam, f) autonomnost i imperativnosti kao posebna odlika spominje se „trebanje“ kojim on zeli posebno naglasiti da ljudi treba da se pridrzavaju moralnog zakona odnosno kategorickog imperativa.Polaziste njegovog ucenja je sloboda.On daje tri znacenja slobode: 1. Sloboda kao inteligibilna 2. Sloboda kao slučajnost 3. Sloboda kao autonomija

29. Sloboda po Spinozi? Spinoza slobodu shvata kao spoznatu nužnost, radi se na insistiranju međusobnog prožimanja slobode i nužnosti. Ovo prožimanje se postiže pomoću razuma koji stoji između čovjekove slobode i univerzalne nužnosti.

30. Egoizam? To je sebičnost. Hobs, Holbah, Helvecijus, Šopenhauer.

31. Šta je objektivni idealizam? Označava Platon-ovo etičko učenje, jer polazi od ideje koja znači objektivnu suštinu po čemu se razlikuje od prethodnih stajališta, a na formiranje njegovog stajališta uticali su Pitagora, Parmenid, Heraklit i Sokrat.Za njega ideja je objektivna.

32. Predstavnici etike minimuma? Kiničari čiji je osnivač Antisten. Ali za njega ej posebno bitna maksima:“Bolje je sto manje trebati jer samo to donosi potupuno zadovoljstvo i srecu“.On ovom maksimom zeli reci da covjek moze imati materijalno bogatstvo a da ne bude bogat u dusi,tako da e moze biti ni sretan.To se naziva etikom minimuma.

33. Bitna svojstva Aristotelove Etike? a) Racionalizam - čovjek je razumno biće; b) Realizam - čovjek svoje razloge svog mišljenja i djelovanja nalazi u ovozemaljskom životu c) Imanentizam - čovjek razvija svoju bitnu imanentnu formu.

34. Pravda zastare mislioce? Ideje o pravdi prisutne su još u predsokratovskom mišljenju kod Heraklitu koji ističe da su sa stajališta Boga sve stvari lijepe, dobre i pravedne, ali su ljudi stvorili uvjete da neka od njih budu pravedne, a ako ne, odnosno dobro ili loše.

Stari mislioci o emocijama – oni potpuno odbacuju značaj emocija u objašnjavanju i razumjevanju moralnosti. 

35. Slabost Sofističkog učenja? Kritičari tog učenja su smatrali da se sofisti slobodno služe lažnim dokazima, tj. da bi neku istinu refutirali. Sofisti su nastojali da je učine sumljivom. Zbog toga su omrženi, kako kod onih koji su isticali ulogu zdravog ljudskog razuma, tako i moralista.    Osnovni kriticari sofistickog ucenja su : PLATON - koji ih kritikuje iz dva razloga i to prvo njihov pokusaj ujedninjavanja supritnosti (lazna dijalektika),a drugo njihovu recenicu :“Sve je istinito nista niej lazno“ cime su po njegovom misljenju ponistili znacenje istinitosti ARISTOTEL - ih kritikuje jer su se smatrali govornicima. HEGEL - on ih smatra pupoljkom moralnosti ,ali posto je on protiv moralnosti kao moralnosti on ih kritikuje.

 36. Predstavnici praktično-normativne etike? Šopenhauer, Niče i Dirkem.

37. Koncepti o moralnom suđenju?   a) Kognitivni antiimperalizam – Kiničari, Stoičari, Spinoza, Kant i Fihte; b) Antikognitivni empirizam – Hjum, Lok, Saftzberi, Pali, Raseli, Šeler i Hartman.

38. Razvoj intelekta po Šopenhaueru? Volja je gospodar intelekta, ona je nemoralna i oslobođena od starenja, što nije slučaj sa intelektom, koji ima status sekundarnog. I on kao i sve fizičko, djeluje kad je pokrenut voljom.

 

39. Intruističko dobro je? Sredstvo na osnovu kojeg se postiže dobro. (Roger Moor)

40. Šta je eutimija? Ili ataraksija i nepokolebljivost moralno valjanog čovjeka predstavlja oznaku trajnog društvenog mira i vedrine, ili oznaku indiferentnosti ili ravnodušnosti prema vanjskom svijetu i ugodnom i neugodnom doživljaju u svakodnevnom životu.

41. Ko je pripremio stoičko učenje? Zenon.

42. Sloboda po stoičarima? Može se na dva načina posmatrati: a) Gnoseološko stajalište - sloboda znači spoznaju nužnosti koja je vječna. b) Etičko ili moralno - odnosni se na unutrašnju slobodu ili društveni mir.

43. Kardinalne vrline?Hrabrost, mudrost, pravednost i umjerenost.

44. Ko kritikuje Kanta? Hegel, Šopenhauer, Šeler, Hartman i Niče.

45. Moralna svijest? Predstavlja diferenciranje dobra i zla. Ona čini vrhovni kriterij ili pravilo moralnog prosuđivanja i djelovanja. Može je posjedovati samo moralno razvijena ličnost. (po Šeleru persona).

46. Psihološko zasnivanje moralnosti?  Predstavlja najizrazitiju formu takvog zasnivanja moralnosti. Neki ga smatraju ispravnim pozivajući se na tvrdnju da se psihološko zasnivanje nalazi u neposrednoj povezanosti sa senzualizmom, enterizmom, fragnatizmom, instrumentalizmom i drugim etičkim oblicima. Prisutno je kod Hjuma, Melbransa, Fihte-a i Šopenhauer-a.

47. Predstavnici materije htijenja? Šeler i Hartman.

48. Predstavnici simpatije?  Hjum, Smit i Šeler.

49. Četiri faze po Platonu? 

Prva faza:“MLADI PLATON“ je faza u kojoj imamo Platona pod uticajem Sokrata odnosno njegovog identificiranja morala i znanaj, tj. njegovog stava da bez znanja nema ni morala.A čine je spisi :Triton, Lahet, Protagora, Lisid i prva knjiga Države. 

Druga faza: „PRELAZNO RAZDOBLJE “ to je razdoblje u kome on kritikuje sfisticko ucenje i njihov gnoseoloski skepticizam, gnoseoloski nihilizam i skepticizam.A čine je spisi: Gorgija, Menon i Kratil. 

Treća faza: „ZRELI PLATON“ to je razdoblje u kojem on odbacuej sva prethodna ucenja i stavra svoje eticko ucenje.A cine ga spisi: Gozba, Fedon, Država. 

Četvrta faza: „KASNI PLATON“. A cine ga spisi: Parmenid, Sofist, Državnik.

50. Sloboda po Fihteu? Je samopotvrđivanje i samostvaralačka djelatnost. Ona je apsolutni početak i krajnja svrha cijelog našeg života i djelovanja.

51. Podjela ktitičkih teorija prema vrhovnom načelu moralnosti? a) Teološka ili sadržajna etika - hedonizam, eudaimonizam i utilitarizam. b) Deontološka etila ili etika dušnosti - Kant i Fihte. c) Emocionalna etika - Maks Šeler. d) Etika istorijske i planetarne odgovornisti

52. Bitna odlika stoičkog učenja? Adijafora, tj. apatija ili ataraksija, moralna nepokolebljivost ili moralna indiferentnost su bitne odlike stoičkog učenja (mudraca).

53. Razlika između Bentama i Mila? Ogleda se u tome što Bentam insistira samo na kvantitativnim aspektima zadovoljstva i sreće. Dok Mil insistira na jedinstvu kvantitativnih i kvalitativnih aspekta.

54. Pravda po Rawlsu? U demokratskim društvima je prva vrijednost, isto kao što je istina u raznim sistemima mišljenja. Polazi od dva principa: a) Svaki čovjek koji učestvuje u nekoj instituciji ima veze sa njenim funkcioniranjem i ima jednako pravo na najširu slobodu spojivom sa slobodom jednakom za sve. b) Sve društvene vrijednosti, sloboda i mogućnosti, prihodi i bogatstvo, kao i društvene osnove samopoštovanja treba da budu raspoređene jednako; osim ako je nejednaka raspodjela bilo koje ili svih ovih vrijednosti, svakome od koristi.

55. Koncepti slobode? Kauzalni deteminizam, indeterminizam i specifični determinizam i teološki determinizam.

56. Aristotel insistira na trijadnoj strukturi ljudskog znanja? a) Teorijska zona b) Praktična zona (zona znanja, ljudskih aktivnosti) c) Poetička zona (umjetnost)

57. Platonu uvodi diadnu strukturu ljudskog znanja? a) Teorijska zona b) Praktična zona

58. Bitna osobina Aristotelovog učenja? Sastoji se u tome da etika nema za cilj teorijsku spoznaju, nego praktični način djelovanja.

59. Prema zadatku etička učenja dijelimo na tri primarne grupe? a) Zadatak etike je analiziranje pojmova i sudova moralnog; b) Zadatak etike je objašnjavanje smisla čovjekovog života i njegovog ponašanja i djelovanja; c) Zadatak etike je istraživanje morala kakav on jeste i kako se tokom ljudske istorije formirao i razvijao.

60. Sa istorijskog aspekta možemo govoriti i postojanju raznih formi morala? a) Moral u starom i srednjem vijeku b) Moral u novovjekovlju c) Moral u savremenom društvu

61. Klasifikacija etičkih mišljenja s obzirom na pitanje stvaranja normi čovjekovog ponašanja (autonomija moralnosti)? a) Ateistička - učenja koja polaze od tvrdnje da je moral neovisan od religije (Herbes, Marks). b) Teistička - učenja po kojim moral proizilazi iz religije (Hjum, Lok). c) Kompromisna između ljudskog uma i Boga - karaktriše ih nastojanje da pomiri mišljenja koja poralnosti daju potpunu autonomiju u odnosu na religiju sa stajališta po kojima moral izvire iz religije. Njihovi predstavnici insistiraju na vezi između religije i morala.

 62. Dvije sintagme prava po Aristotelu? a) Prirodno pravo - ono je simbol ljudskog postojanja, jer je ono samo prisutno kod čovjeka. Ono je tema svih etičkih učenja od sokrata pa sve do njemačkog klasičnog idealizma. To je pimarno etičko pitanje.  b) Pozitivno pravo – je prinudno pravo za subjekta moralne radnje. To je pronudno pravo, zaštićeno je ustavom. Ono se veže za pozitivnu slobodu, a ona se veže za sve ljude i ostvaruje se u modernom tipu države. Samo moderna država na temelju ustava uspostavlja slobodu.

63. Pravednost po Platonu? Je na snazi samo ukoliko postoji jaka i stabilna cijelina – država. Prema njemu nema pravednosti ukoliko nema stabiliteta cijeline.

64. Pravičnost prema Ničeu? Je samo produžetak za nagonskom osvetom.

65. Podjela dužnosti sa stajališta njihove objektivne nužnosti? a) Moralne ili etičke - ne odnose se na ono što se dešava, nego na ono što treba da se dešava, ovdje se radi o čistim dužnostima bez primjene empirijskog (Kant, Fihte); b) Heteronomne ili empirijske - odnose se na ono što se dešava, ovdje se radi o dužnostima iz svakodnevnog empirijskog muzeja (predstavnici antičke empirijske etike).

66. Pozitivne dužnosti su? One dužnosti koje predstavljaju osnovu na kojoj se temelje objektivni oblici socijalnog života (pravo, običaj, brak, društvo i država). Na pozitivnom značenju dužnosti insistira Hegel.

67. Pozitivne i negativne norme su? Pozitivne norme se odnose na norme faktičkog i utemeljuje ih država. Negativne norme se tiču onog što se opire faktičnom i što treba da bude, a utemeljuje ih pojedinac.

68. Dvije osnovne grupacije koje insistiraju na normativnosti?

a) Pravna normativnost - ova varijanta teorije, odnos prava i morala, posmata kroz prizmu pravne norme kojim se zahtjeva, zabranjuje ili dozvoljava određeno ponašanje čovjeka;

b) Moralna normativnost - ova varijanta teorije, postulira moralnu normu kojom se propisuje i zahtjeva da se čovjek ponaša prema zahtjevima moralnog zakona.

69. Pravne i moralne norme su? Pravne norme iskazuju postojeće stanje prema kojem pojedinac mora usklađivati svoje ponašanje i djelovanje. Moralne norme ukazuju na ono što treba biti. Moral ima unutrašnji karakter, a pravo se karakteriše spoljašnjim karakterom.

70. Predmet prava je? Je zajednički život pojedinca i njihovo međusobno odnošenje, koji zauzima značajno mjestou teoriji planetarne i istorijske odgovornosti i ekoetičkom učenju.

71. Običaj je? Običaj, kao i moral, temelji se na nepisanim normama, koje nisu sasvim ušle u pravne propise jednog društva, ali ih se ljudi pridržavaju do kraja života. Svako društvo se karakteriše običajima u koje je neminovno upleteno, i bez njih čovjkov život je nezamisliv. Običajne norme se bitno razlikuju od pravnih normi, jer su za razliku od pravnih precizno utvrđene, bez preciznog definiranja.

72. Emocije? Emocije zajedno sa moralnom sviješću-savješću i voljom čine subjektivne pretpostavke moralnosti, sa kojima doprinose i rasvjetljavaju suštine moralnog.

 73. Slobodna volja ili sloboda volje se može misliti u dvostrukom smislu?

a) Egzistencijalnom - Sartrovo mišljenje o slobodnoj volji. 

b) Etičkom - Kantova autonomna etika (učenje o moralnoj slobodi), a temelji se na sledećem: nema moralnosti tamo gdje ne postoje mogućnosti za slobodno djelovanje.

74. Razlika između samovolje i slobodne volje?  Je u tome što samovolja znači slobodu subjekta radnje da može činiti šta hoće, koja ne podrazumjeva moralnu odgovornost. Njom se ne poštuje ljudsko dostojanstvo, te kao takva nije sloboda volje u etičkom smislu, nego predstavlja njenu negaciju.

75. Dva tipa slobode? Prvi tip slobode odnosi se na situaciju kada čovjek sebe učini slobodnim za slobodu. Drugi tip slobode je slučaj kada čovjek može učiniti sebe neslobodnim za slobodu.

76. Četiri su osnovne grupe koncepata slobodne volje? a) Teleološki deteminizam – temelji se na spoznaju b) Kauzalni determinizam c) Slojeviti (specifični) determinizam d) Indeterminizam – temelji se na doživljaju

77. Moralno suđenje je? Je pojam za diferenciranje moralnog dobra od moralnog zla.

78. Tri konstitutivna elementa moralnog dobra su? Osjećanje časti, odgovornost i ljepote.

79. Zlo je? Takva smišljena radnja kojom se nastoji pogaziti ljudsko dostojanstvo, uništiti biološka i duhovna supstanca čovjeka ili naroda. Treba ga razlikovati od nesvjesnog čina ili nesvjesne radnje.

80. Razne teorije o vrlinama mogu se svrstati u dvije grupe? a) Mišljenja po kojima su vrline urođene i neiskorjenjene (Šopenhauer). b) Učenja Helenskih mislilaca (Sokrat, Platon i Aristotel).

81. Podjela vrlina po Aristotelu? a) Intelektualne (dijanoetičke) - odnose se na istinu, čisto saznanje i kao takve stiču se upornim učenjem. b) Moralne (etičke) - odnose se na djeljenje, osjećanje i htjenje.

82. Prema Šopenhaueru postoje dvije kardinalne vrline? a) Pravičnosti b) Čovjekoljublje

83. Varijante eudaimonističke etike po Aristotelu? a) Hedonizam b) Perfekcionizam c) Utilitarizam d) Altruizam e) Egoizam

84. Morlana vrijednost podrazumjeva? Sposobnost djelovanja s pravilnim rasuđivanjem o osnome što je za čovjeka dobro ili zlog. Moralne vrijednosti se razumjevaju i objašnjavaju na temelju djelovanja  moralno razvijene ličnosti. Izvor moralnih vrijednosti je u moralnom habitusu, osnosno u držanju ili ponašanju i djelovanju moralno razvijene ličnosti.

85. Dvije varijante karaktera vrijednosti? 
a) Dihotomni karakter - radost/žalost, prijatno/neprijatno, lijepo/ružno, korisno/štetno.
b) Pozitivni karakter - predstavljaju dobra bez obzira na njihove heterogene sadržaje, npr. materijalne, tjelesne, estetske, etičke.

86. Kant je u svojim kriterijima izložio tri vrste vrijednosti? a) Vrijednost istinskog b) Vrijednost dobrog c) Vrijednost lijepog

87. Hartman insistira na sljedećim vrijednostima? a) Moralnim b) Estetičkim b) Saznajnim

88. Epikur vrši podjelu požuda prema onome koja je od njih korisnija? a) Požude koje su prirodne i potrebne b) Požude koje su potrebne ali nisu prirodne c) Požude koje nisu potrebne ni prirodne

89. Epikurova etika? Epikur igrađuje etičku teoriju koja usavršava kirenaičko učenje, i ono je empirijskog karaktera. Njegovo učenje obraća se individui, što se označava individualističkom etikom.

90. Bitne osobine Spinozinog učenja? a) Apsolutni racionalizam b) Individualizam c) Utilitarizam

91. Razlika između Dekartovog i Spinozinog učenja? Dekart nastoji da nauči ljude kako da misle, a Spinoza želi da nauči ljude kako da žive. Dekart uspostavlja rascjep između razuma i volje, čemu se spinoza opire. Kod Dekarta nema etičkog ideala, a spinozino učenje se zapravo na njemu temelji.

92. Pozitivni zakoni u trostrukom smislu po Hobsu? a) Božanski zakon b) Građanski zakon c) Zakon javnog mjenja

93. Središnji pojmovi Hobsove teorije?  a) Prirodno pravo ili prirodno stanje b) Prirodni zakon ili moralni zakon c) Građanski zakon ili pozitivni zakon

94. Hobs moralni zakon izvodi? Iz prirodnog prava za samoodržavanje. Hobs vrline koje su preovladavale u antičkom periodu reducira na plemenitost i pravednost.

95. Dvije vrste hedonizma?
a) Etički hedonizam - njegova maksima je ništa nije dobro osim želje za užitkom;  
b) Psihološki hedonizam - njegova maksima je ljudsko ponašanje i djelovanje se pokreće samo uživanjem. POLITIČKI (Hobs)- NEPOLITIČKI (Epikur 2 i stoičari)

96. Kant razlikuje dvije vrste dužnosti?
a) Kategoričke - odnose se na čovjeka kao čistog moralnog bića i njegovog inteligibilnog, one su apsolutne, ničim nisu uvjetovane i moraju se poštivati, one se apliciraju bez obzira na posljedice koje bi mogle proizaći iz njegovog poštivanja. 
b) Hipotetičke - odnose se na empirijskog čovjeka i njemu pripadnog ili osjetilnog svijeta, zahvaljujući njima čovjek izvršava ili izbjegava neku radnju, one govore šta moramo i šta ne smijemo učiniti da bi smo postigli ili izbjegli neki cilj.

97. Razlika imeđu pravne i moralne dužnosti? 
a) Pravne dužnosti - temelje se na spoljašnom zakonodavstvu i one su uske. 
b) Moralne dužnosti - baziraju se na subjektivno postavljenim ciljevima i one su široke.

98. Pojam slobode u trostrukom smislu po Kantu je? a) Sloboda kao autonomija b) Sloboda kao inteligibilna suština c) Sloboda kao slučaj

99. Dva imperativa po Kantu? a) Kategorički imperativ b) Hipotetički imperativ

100. Kategorički imperativ? Je princip ponašanja koji se primjenjuje na osobe kao slobodna i racionalna bića. To je objektivni princip kojeg čovjek kao umno biće stalno praktički primjenjuje. Kantovo učenje polazi od zamišljenog čovjeka, umnog bića koji djeluje po načelu nužno objektivnog i apsolutno moralnog zakona koji nosi u sebi. Takav čovjek posjeduje čistu moralnu svijest, odnosno svijest očišćenu od svih naslaga osjetilog svijet. Bitna obilježija Kantovog imperativa su: nužnost, bezuvjetnost, apriornost, apsolutnost ili univerzalnost ili opća zakonodavnost. Kategoricki impertaiv glasi: „Djeluj tako da maksime tvog djelovanja budu opcim zakonom za sva ostala moralna bića“.

101. Hipotetički imperativ? Oni ne zapovjedaju već predstavljaju nužnost mogućeg djelovanja kao sredstva pomoću kojeg se dolazi do nečeg drugog. Što se hoće htjeti ili što je moguće htjeti. Hipotetiči imperativ (imperativi spretnosti, imperativ mudrosti ili pameti) znače imperative koji predsavljaju praktičnu nužnost jedne moguće radnje kao sredstva za postizanje nečeg drugog što se želi.

102. Nagoni po Fihteu?a) Prirodni nagon b) Čisti nagon

103. Bitna odlika Fihteovog učenja? Je stavljanje znaka identiteta između moralno svijesti, samosvijesti i svijesti.

 104. Šeler smatra da dužnosti pripada dvostruka prinuda? a) Prinuda nad sklonostima b) Prinuda nad samom individualnom voljom

105. Četiri vrste vrijednosnih modaliteta po Šeleru? a) Vrijednosni niz zadovoljstva i bol b) Vitalne vrijednosti c) Duhovne vrijednosti d) Vrijednosti svetog i nesvetog

106. Dvostruko značenje pojma autonomije po Šeleru? a) Autonomija ličnog uvida u vrijednosti dobra i zla b) Autonomija ličnog htijenja onog što je dato kao dobro ili zlo

107. Aristotelov pojam sreće involvira? a) Zdravlje b) Bogatstvo c) Slava i čast d) Uspjeh e) Dobro razmišljanje

108. Po Islamskim misliocima duša posjeduje tri sposobnosti? a) Racionalnu b) Voljnu 
U skladu s tim posjeduje tri vrline: a) Mudrost b) Hrabrost c) Umjerenost