ETIKA - džonići: 108 pitanja i odgovora

1. Ključne teme po Ničeu? a) Natčovjek b) Smrt Boga c) Prevrednovanje svih vrijednosti d) Vječno vraćanje istom e) Volja za moći

2. Moral po Ničeu?a) Moral robova b) Moral bogatih

3. Šeler analizira osam Kantovih teza u odnosu dobara i ciljeva materijalne etike a) Pretpost...avka glasi:  svaka materijalna etika nužno mora biti i etika dobara i ciljeva b) Kant nastoji obrazložiti da materijalna etika nužno ima empirijsko induktivno i aposteriorno važenje c) Kant pokazuje da je materijalna etika nužna etika d) Naglašava se da se materijalna etika nužno mora svesti na hedonizam e) Ističe se da jematerijalna etika nužno heteronomna f) Svaka materijalna etika vodi  legalitetu postupanja g) Govori da svaka materijalna etika postavlja ličnost u ovisnosti od njihovih vlastitih stanja ili spoljašnjih dobara h)      Na štetu materijalne etike, a u korist etike formalizma i umskog rigorizma pokazuje da svaka materijalna etika na temelju etičkih vrednovanja u nagonskom egoizmu ljudske prirode.

4. Šta znači euparhija?Pravilna, moralna radnja (djelovanje). Nalazimo je kod Aristotela, znači djelo kojim se uspostavlja  mesotes odnosno sredina  između dva ekstrema.

5. Kako Aristotel dijeli pravdu? a) Distributivna – koja dolazi do izražaja prilikom dodjele počasti, novca i drugih dobara na koje pripadnici države opravdano polažu pravo. Ovu pravdu dijeli zakonodavac. b) Korektivna ili komutativna – je onaj oblik pravde koju dijeli sudija prilikom riješavanja raznih sporeva i donošenja određenih presuda kojim sankcionira prijestupnika.

6. Navesti pravdu po Kantu? Sadržajna etika koju čine: hedonizam, eudaimonizam i utilitarizam. Ova etika imenuje se i etikom dobara ili heteronomnom etikom. Po kantu je pravda najviši etički ideal i ona se ne može definisati.

7. Fihte-ov odnos prema Kategoričkom imperativu On odbija priznati univerzalističko značenje kategoričkog imperativa. Za to iznosi argument: svaki čovjek ima poseban ili specifičan poziv, odnosno svoje specifične zadatke. Njegova formulacija imperativa glasi: ispuni uvijek svoj poziv ili zadatak koji je jasno određen u ljudskoj svijesti i spojen sa tvojim pozivom u životu.

8. Etika istorijske planetarne odgovornosti razvija se u dva pravca? a) Kantov etički formalizam ( formalistička etika) – koja polazi od forme, interesuje ga forma čovjekovog djelovanja, apriorna forma. b) Aristotel-ov koncept moralnosti (teološka etika) – moralna radnja ima sadržaj ali ne i formu.

9. Koncepti o moralnom dobru? a) I grupu – čine oni koncepti čiji protagonisti polaze od fundamentalnih ciljeva. Teološka etika pojam dobra izvodi iz nekog odrđenog cilja ili njegovog realiziranja. To čini osnov hedonizma, eudaimonizma, utilitarizma i egoizma. Oni postaju kritika Kanta, Moora, Šelera i Hartmana.             b) II grupa – pripadaju mišljenja čiji predstavnici dobro utemeljuju na spoznaji prirodnih zakonitosti i uspostavljaju harmoniju života sa prirodom. Predstavnici su stoičari i Spinoza. c) III grupu – čine koncepti koji stavljaju naglasak na pojam vrijednosti. Njih razvijaju Šeler i Hartman. Po njima moralno dobro se određuje prije moralnog zakona. d) IV grupu – mišljenja o dobru čini Kantovo učenje. Polazi od principa za koje se čovjek osjeća obaveznim da ih poštuje. Ti principi imaju značenje imperativa i bezuvjetnih dužnosti. Po Kantu, porjeklo moralnih principa nalazi se u ljudskom umu.

10. Imperativ etike istorijske i planetarne odgovornosti? a) I imperativ glasi: djelujte tako da maksime vašeg djelovanja budu opće pretpostavke opstanka ljudi i biosfere. b) II imperativ glasi: djelujte tako da vašim djelovanjem budućim generacijama obezbjedite sretan život.

11. Mesotes je? Mesotes je sredina između dva ekstrema ili dvije krajnosti. Aristotel ovaj izraz koristi pri objasnjavanju pravednosti i pravednog.On kaze da pravedno djelovanje znaci sredinu izmedju vrsenja nepravde i trpljenja nepravde.

12. Polazište i ishodište Kantovog učenja? Polazište je sloboda, a ishodište je kategorički imperativ.

13. Ko je utemeljio racionalni egoizam? Hobs.

14. Bitne odlike Kantovog učenja? a) Kritički racionalizam b) subjektivizam c) formalizam i rigorizam d) apriorizam i apsolutizam e) dentologizam f) autonomnost i imperativnosti kao posebna odlika spominje se „trebanje“ kojim on zeli posebno naglasiti da ljudi treba da se pridrzavaju moralnog zakona odnosno kategorickog imperativa.

15. Može li se etičko kao etičko dokazati? Ne može se teorijski odrediti i dokazati jer etika transcendira činjeničnu datost, pri čemu svoj problem smješta u praktičnu zonu. Tu tezu su zastupali: Aristotel, Kant i Hartman.Kant smatra da čovjek posjeduje tri duševne moći: a) Saznanje (teorijski um) b) Htijenje (praktički um) c) Osjećanje (moć suđenja) Predmet Kant-ove kritike čini:a) Saznanje („kritika čistog uma“) b) Moralno djelovanje („kritika praktičkog uma“) c) Lijepo („kritika rasudne moći“)

16. Etika se može podjeliti na nekoliko grupa? a) To su učenja koja se mogu označiti sadržajnom ,teleološkom etikom ,etikom dobra te heteronomnom etikom . Čine je hedonizam, eudaimonizam i utilitarizam. b) Deontološka ili etika dužnosti. Nju utemeljuje Kant. c) Emocionalna etika. Osnivač je Maks Šeler.

17. Subjektivne komponente moralnosti? a) Svijest uopće b) Moralna svijest ili savjest c) Emocije d) Voljne osobine ,moralne osobine      

18. Šta predstavlja moralna norma? Pod pojmom moralne norme treba podrazumjevati kriterij ili mjerilo na temelju čega čovjek slobodno djeluje, prosuđuje i vrijednuje. Tim normama ili mjerilima se utvrđuje način uvažavanja i važenja, ispoljavanja i prezentitanja vrijednosti, a s obzirom na njihov karakter (pozitivni i negativni), odobravanje ili neodobravanje ili zabrana ili osuda.

19. Postoje dva koncepta moralnih normi? a) Relativno značenje (Marks, Niče i Neopozitivizam) b) Apsolutno značenje (Platon-ov objektivni etički idealizam)

20. Konstitutivni elementi moralnosti? Prosuđivanje, vrednovanje i djelovanje.

21. Čiji je princip uskladiti život sa prirodom? „Uskladiti život sa prirodom, kako sa vanjskom tako i vlastitom“. Stoičko učenje – bit moralnosti je duhovno zadovoljstvo (Zenon i Hrizip).

22. Sokratove Škole? a) Magarska škola - osnivač je Euklid. Ona je najapstraktnije odredila pojam dobra, koji predstavlja princip njegovog učenja. b) Kirenaička - osnivač je Aristip. Ona je „dobro“ koncipirala u smislu trajnog zadovoljstva. Učenje o zadovoljstvu. c) Kinička - osnivač je Antisten. Prihvata Sokrat-ovo intelektualističko ili racionalističko shvatanje vrline. Vrlina je jedino i najviše dobro. Razvijaju učenje o sreći.Ali za njega ej posebno bitna maksima:“Bolje je sto manje trebati jer samo to donosi potupuno zadovoljstvo i srecu“.On ovom maksimom zeli reci da covjek moze imati materijalno bogatstvo a da ne bude bogat u dusi,tako da e moze biti ni sretan.To se naziva etikom minimuma.

23. Šopenhauerova etika? Najznačajniji je nosilac 19. vijeka. Razvio je racionalističku i voluntarističku metafiziku. Vrhovni princip njegovog učenja je samilost. Izvan samilosti nema pravog istinskog djelovanja. On osporava Kant-a. On smatra da je samilost vrhovni princip moralnosti. Bitna odrednica Šopenhauer-ovog učenja je iracionalizam i voluntarizam, a u njemu dominira pojam svjetske volje. Volja je gospodar intelekta. Ona je neumoriva i oslobođena od starenja, što nije slučaj sa intelektom. Intelekt ima status sekundarnog i fizičkog, a volja je temelj svega i predstalja pravnu prirodu čovjeka. Polazeći od samilosti on promovira aksiom o potpunoj nemoći uma u zoni moralnog. Smatra da moralnost potiče od saznanja.

24. Po šopenhaueru osnovni pokretači ljudskih radnji, preko kojih se odvijaju motivi čovjekovog djelovanja? a) Bezgranični egoizam - suština se iskazuje u postizanju sreće ili koristi i po cjenu patnje i bola drugog. b) Zlobna radnja - kojom se nanosti zlo ili patnja drugom. c) Samilost - kojom se želi svakom čovjeku dobro. Prve dvije radnje su bez moralne vrijednosti, a treća predstavlja pravnu ili istinsku vrijednost.

25. Kakvo značenje ima samilost? Znači neoborivu činjenicu ljudske svijesti, samo čovjek sa moralnosm sviješću posjeduje samilost. Njome se ujedinjuje čovjek s drugim čovjekom. Šopenhauer daje značajno mjesto i plemenitost.

26. Predstavnici nauke o dobru? Sokrat, Aristotel i Platon.

27. Parametri moralno razvijene ličnosti? Stid, kajanje, odgovornost, čast, savjest, svijest.

28. Kantovo učenje? a) Kritički racionalizam, b) subjektivizam, c) formalizam i rigorizam, d) apriorizam i apsolutizam, e) dentologizam, f) autonomnost i imperativnosti kao posebna odlika spominje se „trebanje“ kojim on zeli posebno naglasiti da ljudi treba da se pridrzavaju moralnog zakona odnosno kategorickog imperativa.Polaziste njegovog ucenja je sloboda.On daje tri znacenja slobode: 1. Sloboda kao inteligibilna 2. Sloboda kao slučajnost 3. Sloboda kao autonomija

29. Sloboda po Spinozi? Spinoza slobodu shvata kao spoznatu nužnost, radi se na insistiranju međusobnog prožimanja slobode i nužnosti. Ovo prožimanje se postiže pomoću razuma koji stoji između čovjekove slobode i univerzalne nužnosti.

30. Egoizam? To je sebičnost. Hobs, Holbah, Helvecijus, Šopenhauer.

31. Šta je objektivni idealizam? Označava Platon-ovo etičko učenje, jer polazi od ideje koja znači objektivnu suštinu po čemu se razlikuje od prethodnih stajališta, a na formiranje njegovog stajališta uticali su Pitagora, Parmenid, Heraklit i Sokrat.Za njega ideja je objektivna.

32. Predstavnici etike minimuma? Kiničari čiji je osnivač Antisten. Ali za njega ej posebno bitna maksima:“Bolje je sto manje trebati jer samo to donosi potupuno zadovoljstvo i srecu“.On ovom maksimom zeli reci da covjek moze imati materijalno bogatstvo a da ne bude bogat u dusi,tako da e moze biti ni sretan.To se naziva etikom minimuma.

33. Bitna svojstva Aristotelove Etike? a) Racionalizam - čovjek je razumno biće; b) Realizam - čovjek svoje razloge svog mišljenja i djelovanja nalazi u ovozemaljskom životu c) Imanentizam - čovjek razvija svoju bitnu imanentnu formu.

34. Pravda zastare mislioce? Ideje o pravdi prisutne su još u predsokratovskom mišljenju kod Heraklitu koji ističe da su sa stajališta Boga sve stvari lijepe, dobre i pravedne, ali su ljudi stvorili uvjete da neka od njih budu pravedne, a ako ne, odnosno dobro ili loše.

Stari mislioci o emocijama – oni potpuno odbacuju značaj emocija u objašnjavanju i razumjevanju moralnosti. 

35. Slabost Sofističkog učenja? Kritičari tog učenja su smatrali da se sofisti slobodno služe lažnim dokazima, tj. da bi neku istinu refutirali. Sofisti su nastojali da je učine sumljivom. Zbog toga su omrženi, kako kod onih koji su isticali ulogu zdravog ljudskog razuma, tako i moralista.    Osnovni kriticari sofistickog ucenja su : PLATON - koji ih kritikuje iz dva razloga i to prvo njihov pokusaj ujedninjavanja supritnosti (lazna dijalektika),a drugo njihovu recenicu :“Sve je istinito nista niej lazno“ cime su po njegovom misljenju ponistili znacenje istinitosti ARISTOTEL - ih kritikuje jer su se smatrali govornicima. HEGEL - on ih smatra pupoljkom moralnosti ,ali posto je on protiv moralnosti kao moralnosti on ih kritikuje.

 36. Predstavnici praktično-normativne etike? Šopenhauer, Niče i Dirkem.

37. Koncepti o moralnom suđenju?   a) Kognitivni antiimperalizam – Kiničari, Stoičari, Spinoza, Kant i Fihte; b) Antikognitivni empirizam – Hjum, Lok, Saftzberi, Pali, Raseli, Šeler i Hartman.

38. Razvoj intelekta po Šopenhaueru? Volja je gospodar intelekta, ona je nemoralna i oslobođena od starenja, što nije slučaj sa intelektom, koji ima status sekundarnog. I on kao i sve fizičko, djeluje kad je pokrenut voljom.

 

39. Intruističko dobro je? Sredstvo na osnovu kojeg se postiže dobro. (Roger Moor)

40. Šta je eutimija? Ili ataraksija i nepokolebljivost moralno valjanog čovjeka predstavlja oznaku trajnog društvenog mira i vedrine, ili oznaku indiferentnosti ili ravnodušnosti prema vanjskom svijetu i ugodnom i neugodnom doživljaju u svakodnevnom životu.

41. Ko je pripremio stoičko učenje? Zenon.

42. Sloboda po stoičarima? Može se na dva načina posmatrati: a) Gnoseološko stajalište - sloboda znači spoznaju nužnosti koja je vječna. b) Etičko ili moralno - odnosni se na unutrašnju slobodu ili društveni mir.

43. Kardinalne vrline?Hrabrost, mudrost, pravednost i umjerenost.

44. Ko kritikuje Kanta? Hegel, Šopenhauer, Šeler, Hartman i Niče.

45. Moralna svijest? Predstavlja diferenciranje dobra i zla. Ona čini vrhovni kriterij ili pravilo moralnog prosuđivanja i djelovanja. Može je posjedovati samo moralno razvijena ličnost. (po Šeleru persona).

46. Psihološko zasnivanje moralnosti?  Predstavlja najizrazitiju formu takvog zasnivanja moralnosti. Neki ga smatraju ispravnim pozivajući se na tvrdnju da se psihološko zasnivanje nalazi u neposrednoj povezanosti sa senzualizmom, enterizmom, fragnatizmom, instrumentalizmom i drugim etičkim oblicima. Prisutno je kod Hjuma, Melbransa, Fihte-a i Šopenhauer-a.

47. Predstavnici materije htijenja? Šeler i Hartman.

48. Predstavnici simpatije?  Hjum, Smit i Šeler.

49. Četiri faze po Platonu? 

Prva faza:“MLADI PLATON“ je faza u kojoj imamo Platona pod uticajem Sokrata odnosno njegovog identificiranja morala i znanaj, tj. njegovog stava da bez znanja nema ni morala.A čine je spisi :Triton, Lahet, Protagora, Lisid i prva knjiga Države. 

Druga faza: „PRELAZNO RAZDOBLJE “ to je razdoblje u kome on kritikuje sfisticko ucenje i njihov gnoseoloski skepticizam, gnoseoloski nihilizam i skepticizam.A čine je spisi: Gorgija, Menon i Kratil. 

Treća faza: „ZRELI PLATON“ to je razdoblje u kojem on odbacuej sva prethodna ucenja i stavra svoje eticko ucenje.A cine ga spisi: Gozba, Fedon, Država. 

Četvrta faza: „KASNI PLATON“. A cine ga spisi: Parmenid, Sofist, Državnik.

50. Sloboda po Fihteu? Je samopotvrđivanje i samostvaralačka djelatnost. Ona je apsolutni početak i krajnja svrha cijelog našeg života i djelovanja.

51. Podjela ktitičkih teorija prema vrhovnom načelu moralnosti? a) Teološka ili sadržajna etika - hedonizam, eudaimonizam i utilitarizam. b) Deontološka etila ili etika dušnosti - Kant i Fihte. c) Emocionalna etika - Maks Šeler. d) Etika istorijske i planetarne odgovornisti

52. Bitna odlika stoičkog učenja? Adijafora, tj. apatija ili ataraksija, moralna nepokolebljivost ili moralna indiferentnost su bitne odlike stoičkog učenja (mudraca).

53. Razlika između Bentama i Mila? Ogleda se u tome što Bentam insistira samo na kvantitativnim aspektima zadovoljstva i sreće. Dok Mil insistira na jedinstvu kvantitativnih i kvalitativnih aspekta.

54. Pravda po Rawlsu? U demokratskim društvima je prva vrijednost, isto kao što je istina u raznim sistemima mišljenja. Polazi od dva principa: a) Svaki čovjek koji učestvuje u nekoj instituciji ima veze sa njenim funkcioniranjem i ima jednako pravo na najširu slobodu spojivom sa slobodom jednakom za sve. b) Sve društvene vrijednosti, sloboda i mogućnosti, prihodi i bogatstvo, kao i društvene osnove samopoštovanja treba da budu raspoređene jednako; osim ako je nejednaka raspodjela bilo koje ili svih ovih vrijednosti, svakome od koristi.

55. Koncepti slobode? Kauzalni deteminizam, indeterminizam i specifični determinizam i teološki determinizam.

56. Aristotel insistira na trijadnoj strukturi ljudskog znanja? a) Teorijska zona b) Praktična zona (zona znanja, ljudskih aktivnosti) c) Poetička zona (umjetnost)

57. Platonu uvodi diadnu strukturu ljudskog znanja? a) Teorijska zona b) Praktična zona

58. Bitna osobina Aristotelovog učenja? Sastoji se u tome da etika nema za cilj teorijsku spoznaju, nego praktični način djelovanja.

59. Prema zadatku etička učenja dijelimo na tri primarne grupe? a) Zadatak etike je analiziranje pojmova i sudova moralnog; b) Zadatak etike je objašnjavanje smisla čovjekovog života i njegovog ponašanja i djelovanja; c) Zadatak etike je istraživanje morala kakav on jeste i kako se tokom ljudske istorije formirao i razvijao.

60. Sa istorijskog aspekta možemo govoriti i postojanju raznih formi morala? a) Moral u starom i srednjem vijeku b) Moral u novovjekovlju c) Moral u savremenom društvu

61. Klasifikacija etičkih mišljenja s obzirom na pitanje stvaranja normi čovjekovog ponašanja (autonomija moralnosti)? a) Ateistička - učenja koja polaze od tvrdnje da je moral neovisan od religije (Herbes, Marks). b) Teistička - učenja po kojim moral proizilazi iz religije (Hjum, Lok). c) Kompromisna između ljudskog uma i Boga - karaktriše ih nastojanje da pomiri mišljenja koja poralnosti daju potpunu autonomiju u odnosu na religiju sa stajališta po kojima moral izvire iz religije. Njihovi predstavnici insistiraju na vezi između religije i morala.

 62. Dvije sintagme prava po Aristotelu? a) Prirodno pravo - ono je simbol ljudskog postojanja, jer je ono samo prisutno kod čovjeka. Ono je tema svih etičkih učenja od sokrata pa sve do njemačkog klasičnog idealizma. To je pimarno etičko pitanje.  b) Pozitivno pravo – je prinudno pravo za subjekta moralne radnje. To je pronudno pravo, zaštićeno je ustavom. Ono se veže za pozitivnu slobodu, a ona se veže za sve ljude i ostvaruje se u modernom tipu države. Samo moderna država na temelju ustava uspostavlja slobodu.

63. Pravednost po Platonu? Je na snazi samo ukoliko postoji jaka i stabilna cijelina – država. Prema njemu nema pravednosti ukoliko nema stabiliteta cijeline.

64. Pravičnost prema Ničeu? Je samo produžetak za nagonskom osvetom.

65. Podjela dužnosti sa stajališta njihove objektivne nužnosti? a) Moralne ili etičke - ne odnose se na ono što se dešava, nego na ono što treba da se dešava, ovdje se radi o čistim dužnostima bez primjene empirijskog (Kant, Fihte); b) Heteronomne ili empirijske - odnose se na ono što se dešava, ovdje se radi o dužnostima iz svakodnevnog empirijskog muzeja (predstavnici antičke empirijske etike).

66. Pozitivne dužnosti su? One dužnosti koje predstavljaju osnovu na kojoj se temelje objektivni oblici socijalnog života (pravo, običaj, brak, društvo i država). Na pozitivnom značenju dužnosti insistira Hegel.

67. Pozitivne i negativne norme su? Pozitivne norme se odnose na norme faktičkog i utemeljuje ih država. Negativne norme se tiču onog što se opire faktičnom i što treba da bude, a utemeljuje ih pojedinac.

68. Dvije osnovne grupacije koje insistiraju na normativnosti?

a) Pravna normativnost - ova varijanta teorije, odnos prava i morala, posmata kroz prizmu pravne norme kojim se zahtjeva, zabranjuje ili dozvoljava određeno ponašanje čovjeka;

b) Moralna normativnost - ova varijanta teorije, postulira moralnu normu kojom se propisuje i zahtjeva da se čovjek ponaša prema zahtjevima moralnog zakona.

69. Pravne i moralne norme su? Pravne norme iskazuju postojeće stanje prema kojem pojedinac mora usklađivati svoje ponašanje i djelovanje. Moralne norme ukazuju na ono što treba biti. Moral ima unutrašnji karakter, a pravo se karakteriše spoljašnjim karakterom.

70. Predmet prava je? Je zajednički život pojedinca i njihovo međusobno odnošenje, koji zauzima značajno mjestou teoriji planetarne i istorijske odgovornosti i ekoetičkom učenju.

71. Običaj je? Običaj, kao i moral, temelji se na nepisanim normama, koje nisu sasvim ušle u pravne propise jednog društva, ali ih se ljudi pridržavaju do kraja života. Svako društvo se karakteriše običajima u koje je neminovno upleteno, i bez njih čovjkov život je nezamisliv. Običajne norme se bitno razlikuju od pravnih normi, jer su za razliku od pravnih precizno utvrđene, bez preciznog definiranja.

72. Emocije? Emocije zajedno sa moralnom sviješću-savješću i voljom čine subjektivne pretpostavke moralnosti, sa kojima doprinose i rasvjetljavaju suštine moralnog.

 73. Slobodna volja ili sloboda volje se može misliti u dvostrukom smislu?

a) Egzistencijalnom - Sartrovo mišljenje o slobodnoj volji. 

b) Etičkom - Kantova autonomna etika (učenje o moralnoj slobodi), a temelji se na sledećem: nema moralnosti tamo gdje ne postoje mogućnosti za slobodno djelovanje.

74. Razlika između samovolje i slobodne volje?  Je u tome što samovolja znači slobodu subjekta radnje da može činiti šta hoće, koja ne podrazumjeva moralnu odgovornost. Njom se ne poštuje ljudsko dostojanstvo, te kao takva nije sloboda volje u etičkom smislu, nego predstavlja njenu negaciju.

75. Dva tipa slobode? Prvi tip slobode odnosi se na situaciju kada čovjek sebe učini slobodnim za slobodu. Drugi tip slobode je slučaj kada čovjek može učiniti sebe neslobodnim za slobodu.

76. Četiri su osnovne grupe koncepata slobodne volje? a) Teleološki deteminizam – temelji se na spoznaju b) Kauzalni determinizam c) Slojeviti (specifični) determinizam d) Indeterminizam – temelji se na doživljaju

77. Moralno suđenje je? Je pojam za diferenciranje moralnog dobra od moralnog zla.

78. Tri konstitutivna elementa moralnog dobra su? Osjećanje časti, odgovornost i ljepote.

79. Zlo je? Takva smišljena radnja kojom se nastoji pogaziti ljudsko dostojanstvo, uništiti biološka i duhovna supstanca čovjeka ili naroda. Treba ga razlikovati od nesvjesnog čina ili nesvjesne radnje.

80. Razne teorije o vrlinama mogu se svrstati u dvije grupe? a) Mišljenja po kojima su vrline urođene i neiskorjenjene (Šopenhauer). b) Učenja Helenskih mislilaca (Sokrat, Platon i Aristotel).

81. Podjela vrlina po Aristotelu? a) Intelektualne (dijanoetičke) - odnose se na istinu, čisto saznanje i kao takve stiču se upornim učenjem. b) Moralne (etičke) - odnose se na djeljenje, osjećanje i htjenje.

82. Prema Šopenhaueru postoje dvije kardinalne vrline? a) Pravičnosti b) Čovjekoljublje

83. Varijante eudaimonističke etike po Aristotelu? a) Hedonizam b) Perfekcionizam c) Utilitarizam d) Altruizam e) Egoizam

84. Morlana vrijednost podrazumjeva? Sposobnost djelovanja s pravilnim rasuđivanjem o osnome što je za čovjeka dobro ili zlog. Moralne vrijednosti se razumjevaju i objašnjavaju na temelju djelovanja  moralno razvijene ličnosti. Izvor moralnih vrijednosti je u moralnom habitusu, osnosno u držanju ili ponašanju i djelovanju moralno razvijene ličnosti.

85. Dvije varijante karaktera vrijednosti? 
a) Dihotomni karakter - radost/žalost, prijatno/neprijatno, lijepo/ružno, korisno/štetno.
b) Pozitivni karakter - predstavljaju dobra bez obzira na njihove heterogene sadržaje, npr. materijalne, tjelesne, estetske, etičke.

86. Kant je u svojim kriterijima izložio tri vrste vrijednosti? a) Vrijednost istinskog b) Vrijednost dobrog c) Vrijednost lijepog

87. Hartman insistira na sljedećim vrijednostima? a) Moralnim b) Estetičkim b) Saznajnim

88. Epikur vrši podjelu požuda prema onome koja je od njih korisnija? a) Požude koje su prirodne i potrebne b) Požude koje su potrebne ali nisu prirodne c) Požude koje nisu potrebne ni prirodne

89. Epikurova etika? Epikur igrađuje etičku teoriju koja usavršava kirenaičko učenje, i ono je empirijskog karaktera. Njegovo učenje obraća se individui, što se označava individualističkom etikom.

90. Bitne osobine Spinozinog učenja? a) Apsolutni racionalizam b) Individualizam c) Utilitarizam

91. Razlika između Dekartovog i Spinozinog učenja? Dekart nastoji da nauči ljude kako da misle, a Spinoza želi da nauči ljude kako da žive. Dekart uspostavlja rascjep između razuma i volje, čemu se spinoza opire. Kod Dekarta nema etičkog ideala, a spinozino učenje se zapravo na njemu temelji.

92. Pozitivni zakoni u trostrukom smislu po Hobsu? a) Božanski zakon b) Građanski zakon c) Zakon javnog mjenja

93. Središnji pojmovi Hobsove teorije?  a) Prirodno pravo ili prirodno stanje b) Prirodni zakon ili moralni zakon c) Građanski zakon ili pozitivni zakon

94. Hobs moralni zakon izvodi? Iz prirodnog prava za samoodržavanje. Hobs vrline koje su preovladavale u antičkom periodu reducira na plemenitost i pravednost.

95. Dvije vrste hedonizma?
a) Etički hedonizam - njegova maksima je ništa nije dobro osim želje za užitkom;  
b) Psihološki hedonizam - njegova maksima je ljudsko ponašanje i djelovanje se pokreće samo uživanjem. POLITIČKI (Hobs)- NEPOLITIČKI (Epikur 2 i stoičari)

96. Kant razlikuje dvije vrste dužnosti?
a) Kategoričke - odnose se na čovjeka kao čistog moralnog bića i njegovog inteligibilnog, one su apsolutne, ničim nisu uvjetovane i moraju se poštivati, one se apliciraju bez obzira na posljedice koje bi mogle proizaći iz njegovog poštivanja. 
b) Hipotetičke - odnose se na empirijskog čovjeka i njemu pripadnog ili osjetilnog svijeta, zahvaljujući njima čovjek izvršava ili izbjegava neku radnju, one govore šta moramo i šta ne smijemo učiniti da bi smo postigli ili izbjegli neki cilj.

97. Razlika imeđu pravne i moralne dužnosti? 
a) Pravne dužnosti - temelje se na spoljašnom zakonodavstvu i one su uske. 
b) Moralne dužnosti - baziraju se na subjektivno postavljenim ciljevima i one su široke.

98. Pojam slobode u trostrukom smislu po Kantu je? a) Sloboda kao autonomija b) Sloboda kao inteligibilna suština c) Sloboda kao slučaj

99. Dva imperativa po Kantu? a) Kategorički imperativ b) Hipotetički imperativ

100. Kategorički imperativ? Je princip ponašanja koji se primjenjuje na osobe kao slobodna i racionalna bića. To je objektivni princip kojeg čovjek kao umno biće stalno praktički primjenjuje. Kantovo učenje polazi od zamišljenog čovjeka, umnog bića koji djeluje po načelu nužno objektivnog i apsolutno moralnog zakona koji nosi u sebi. Takav čovjek posjeduje čistu moralnu svijest, odnosno svijest očišćenu od svih naslaga osjetilog svijet. Bitna obilježija Kantovog imperativa su: nužnost, bezuvjetnost, apriornost, apsolutnost ili univerzalnost ili opća zakonodavnost. Kategoricki impertaiv glasi: „Djeluj tako da maksime tvog djelovanja budu opcim zakonom za sva ostala moralna bića“.

101. Hipotetički imperativ? Oni ne zapovjedaju već predstavljaju nužnost mogućeg djelovanja kao sredstva pomoću kojeg se dolazi do nečeg drugog. Što se hoće htjeti ili što je moguće htjeti. Hipotetiči imperativ (imperativi spretnosti, imperativ mudrosti ili pameti) znače imperative koji predsavljaju praktičnu nužnost jedne moguće radnje kao sredstva za postizanje nečeg drugog što se želi.

102. Nagoni po Fihteu?a) Prirodni nagon b) Čisti nagon

103. Bitna odlika Fihteovog učenja? Je stavljanje znaka identiteta između moralno svijesti, samosvijesti i svijesti.

 104. Šeler smatra da dužnosti pripada dvostruka prinuda? a) Prinuda nad sklonostima b) Prinuda nad samom individualnom voljom

105. Četiri vrste vrijednosnih modaliteta po Šeleru? a) Vrijednosni niz zadovoljstva i bol b) Vitalne vrijednosti c) Duhovne vrijednosti d) Vrijednosti svetog i nesvetog

106. Dvostruko značenje pojma autonomije po Šeleru? a) Autonomija ličnog uvida u vrijednosti dobra i zla b) Autonomija ličnog htijenja onog što je dato kao dobro ili zlo

107. Aristotelov pojam sreće involvira? a) Zdravlje b) Bogatstvo c) Slava i čast d) Uspjeh e) Dobro razmišljanje

108. Po Islamskim misliocima duša posjeduje tri sposobnosti? a) Racionalnu b) Voljnu 
U skladu s tim posjeduje tri vrline: a) Mudrost b) Hrabrost c) Umjerenost

Zakonska regulativa: računalne (kompjuterske) prevare

u izradi.....

nedostaje dio materijala, valjda će neko od kolega dostiviti u narednom periodu

TRAGEDIJA NA BJELAŠNICI: Muškarac umro dok se vozio ski liftom

Na jednom od ski liftova na olimpijskoj planini Bjelašnica sredovječnom muškarcu je iznenada pozlilo nakon čega je umro. Jučer je na ovoj planini zvačino otvorena skijaška sezona, a mnogi su i današnji dan iskoristili za uživanje u bijelim sportovima, pa im je ovaj događaj predstavljao veliki šok

 

 

Prema prvim informacijama radi se o prirodnoj smrti. Tijelo nesretnog čovjeka je prevezeno u prosekturu Grdskog groblja “Bare”, gdje će sudski vještak medicinske struke izvršiti vanjski pregled tijela, a po potrebi i obdukciju, piše Dnevni avaz.

I iz Operativnog centra Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (MUP KS) potrvdili su da je jutros oko 10 sati čovjek umro na Bjelašnici, te da se najvjerovatnije radi o prirodnoj smrti.

ASYCUDA

ASYCUDA – Automated System for Customs Data  je kompjuterizovani carinski upravljački sistem koji obrađuje i kontroliše uvozne i izvozne pošiljke.

U BiH se počela koristiti 2002. godine pod pokroviteljstvom CAFAO organizacije i Evropske unije.

ASYCUDA omogućava:

-          bolje upravljanje državnim finasijama

-          institucionalno jačanje carine kroz reformu i modernizaciju

-          pouzdane informacije o spoljnoj trgovini.

ASYCUDA sistem čine dvije komponente i to: 

-          Programski paket, koji je i srž sistema i

-          Računarske komponente, čija konfiguracija i performanse su ostavljene na izbor korisniku sistema.

Svaki korisnik ima pristup klijentu koji je povezan sa izdvojenim CPU-SERVEROM tako čineći lokalnu mrežu, tzv. KLUENT/SERVER konfiguracija.

Podaci se prenose sa klijenta na server za obradu i pohranjivanje, a klijent može isto tako da preuzima informacije koje su pohranjene na serveru. Veći broj klijenata može da radi pod jednim serverom.

Princip mreže kojom se ostvaruje veza između servera i klijenta, na kojem funkcioniše system je zatvorenog tipa. Pod time podrazumijevamo da se komunikacija ostvaruje putem telefonskih linija, zakupljenih kod telekomunikacijskih operatera, koje su odvojene od ostatka telefonskog saobraćaja.

Među osnovne karakteristike sistema spadaju:

-          Sistem je zasnovan na klijent/server konfiguraciji.

-          UNIX operativni sistem na kojem radi server, daje mogućnost kod izbora karakteristika kompjuterske opreme.

-          Program u kojem klijenti obrađuju podatke radi u MS DOS okruženju zbog čega grafički prikaz daje utisak zastarjelosti.

-          Što se tiče pristupa softveru od strane klijenta, LAN/WAN konstrukcija omogućava pristup velikom broju korisnika i obradi velike količine podataka

-          ASYCUDA sistem je baziran na tri osnovne komponente: fleksibilnost, razvoj i otvoreno okruženje.

ASYCUDA sistem je znatno unaprijedio rad carinskih organa.

seminarski rad - OSA

I Uvod

Obavještajno-sigurnosne službe su „specijalizovane ustanove izvršne vlasti koje, primjenom specifičnih metoda, mjera i postupaka, sprovode obavještajno-informativne, obavještajno-sigurnosne i druge neobavještajne aktivnosti (tajne akcije/covert actions), u cilju realizacije nacionalnih interesa i zaštite i unapređenja nacionalne sigurnosti.“

 Zbog činjenice da obavještajno-sigurnosne službe raspolažu sa posebnim ovlaštenjima kojima mogu ograničiti ljudska prava i slobode, kao i zbog činjenice da iste često djeluju u tajnosti, od posebnog je značaja postojanje efikasne vanjske kontrole ovih službi, kako bi eventualne zloupotrebe i kršenja ljudskih prava bili spriječeni i svedeni na minimalnu mjeru. „U načelu, cilj je da se obavještajne službe zaštite od političkih zloupotreba, a da one pritom ne budu stavljene van kontrole.“

 Obavještajne službe se dijele po raznim osnovama ali za ovaj rad značajna je njihova podjela na civilne i vojne, obzirom da u ovom radu tretiramo civilne obavještajno-sigurnosne službe, kao i podjela na unutrašnje, koje se još nazivaju i sigurnosnim službama, te na vanjske, koje se još nazivaju i obavještajnim službama.

Tema ovog seminarskog jeste obavještajno - sigurnosna agencija OSA, njeno mjesto i uloga u sigurnosnom sistemu BiH, te neke kompjuterske aplikacije koje koristi u svom radu.

U današnje vrijeme obavještajne službe poseban značaj daju prikupljanju informacija o terorizmu, posebno medjunarodnom. Pored toga, veliki značaj pridaje se organizovanom kriminalu u svim njegovim oblicima, a poseban akcenat se stavlja na ilegalnu trgovinu opojnim drogama, oružjem, «bijelim robljem», nuklearnim materijama...

II  Formiranje obavještajno - sigurnosne agencije OSA

Bosna i Hercegovina je spoznala potrebu za uspostavljanjem mehanizma za prikupljanje informacija o djelima kažnjivim po međunarodnom pravu i prijetnjama po održivost ili ustavni poredak Bosne i Hercegovine.

Tako je u 22. marta 2004. godine, na osnovu člana IV Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština BiH, na sjednici Predstavničkog i Doma naroda, usvojila Zakon o obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH.

Tim zakonom osnovana je Obavještajno sigurnosna / bezbjednosna agencija Bosne i Hercegovine koja je odgovorna za prikupljanje, analiziranje i distribuiranje obavještajnih podataka u cilju zaštite sigurnosti, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Agencija je počela sa radom 1. juna 2004. godine.

Prema zakonskom rješenju, Agencija je civilna obavještajno-sigurnosna institucija koja ima status nezavisne administrativne organizacije Bosne i Hercegovine. Agencija ima status pravnog lica.

U sastav Agencije ušle su civilne obavještajno-sigurnosne institucije koje su ranije djelovale u entitetima - u Federaciji Bosne i Hercegovine i u Republici Srpskoj. Zakonom je određeno da se na teritoriji Bosne i Hercegovine ne mogu osnivati ni djelovati nikakve druge civilne obavještajno-sigurnosne strukture.

Finansijska sredstva za rad Agencije u cjelini se obezbjeđuju iz državnog budžeta, u skladu sa zakonom koji regulira Trezor institucija Bosne i Hercegovine.

Sjedište Agencije je u Sarajevu, ulica Mehmeda Spahe 7.

III Nadležnosti OSA / OBA BiH

Obavještajno sigurnosna / bezbjednosna agencija BiH odgovorna je za prikupljanje obavještajnih podataka u vezi s prijetnjama po sigurnost Bosne i Hercegovine, kako unutar, tako i van države. Agencija je odgovorna za analiziranje prikupljenih podataka i njihovo prenošenje ovlaštenim dužnosnicima i tijelima (najvši organi vlasti i njihovi predstavnici), kao i za prikupljanje i analiziranje i prenošenje obavještajnih podataka sa svrhom pružanja pomoći ovlaštenim službenim osobama, kako je difinirano zakonima o krivičnom postupku u Bosni i Hercegovini, te ostalim mjerodavnim tijelima u BiH, kada je to potrebno radi suzbijanja prijetnji po sigurnost Bosne i Hercegovine.

Zakonom su jasno definirane "prijetnje po sigurnost Bosne i Hercegovine". U tom kontekstu kao takve smatrat će se prijetnje suverenitetu, teritorijalnom integritetu, ustavnom poretku, osnovama ekonomske stabilnosti BiH, kao i prijetnje po globalnu sigurnost koje su štetne po Bosnu i Hercegovinu (ali i za region, EU i svijet u cjelini).

Radi se o prijetnjama sa aspekta terorizma, uključujući međunarodni terorizam; prijetnjama sa aspekta špijunaže usmjerene protiv Bosne i Hercegovine ili štetne po sigurnost BiH na bilo koji drugi način; prijetnjama sa aspekta sabotaža usmjerenih protiv vitalne nacionalne infrastrukture Bosne i Hercegovine ili na drugi način usmjerenih protiv BiH; prijetnjama sa aspekta organiziranog kriminala usmjerenog protiv Bosne i Hercegovine ili štetnog po sigurnost BiH na bilo koji drugi način; prijetnjama sa aspketa trgovine drogama, oružjem i ljudima usmjerene protiv Bosne i Hercegovine ili štetne po sigurnost BiH na bilo koji drugi način; prijetnjama sa aspekta nezakonite međunarodne proizvodnje oružja za masovno uništenje, ili njihovih komponenti, kao i materijala i uređaja koji su potrebni za njihovu proizvodnju; prijetnjama sa aspekta nezakonite trgovine proizvodima i tehnologijama koje su pod međunarodnom kontrolom; prijetnjama sa aspekta radnji kažnjivih po međunarodnom humanitarnom pravu i prijetnjama sa aspekta djela organiziranog nasilja ili zastrašivanja nacionalnih ili vjerskih grupa u Bosni i Hercegovini.

Agencija koristi svoja operativna sredstva i metode u cilju pružanja zaštite institucijama i objektima Bosne i Hercegovine kao i institucijama i objektima Federacije, Republike Srpske i Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine, te diplomatskim misijama Bosne i Hercegovine u inostranstvu, kao i prilikom državnih posjeta i drugih događaja, kako to odrede predsjedavajući Vijeća ministara ili generalni direktor. Agencija nije odgovorna da osigura fizičku zaštitu za gore navedene institucije i događaje.

Agencija sarađuje sa Međunarodnim krivičnim tribunalom za zločine počinjene na teritoriji bivše Jugoslavije, tako što Tribunalu dostavlja podatke u vezi sa licima koja su odgovorna za ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava na teritoriji bivše Jugoslavije od 1991. godine.

Agencija provodi sigurnosnu provjeru lica koja se prijave za posao u Agenciji, u svrhu određivanja stepena njihove odgovornosti i povjerljivosti, kao i onih lica koja traže državljanstvo Bosne i Hercegovine.

Lice koje želi stupiti u radni odnos u Agenciji mora ispunjavati sljedeće uslove, i to:

a) Da je državljanin Bosne i Hercegovine;

b) Da je starije od 18 godina;

c) Da posjeduje odgovarajuću školsku i stručnu spremu utvrđenu Pravilnikom o unu-trašnjoj organizaciji;

d) Da je zdravstveno sposobno za obavljanje određenih poslova predviđenih za ovo radno mjesto;

e) Da ima regulisanu vojnu obavezu;

f) Da tri godine prije dana prijavljivanja za radno mjesto u Agenciji nije otpušteno iz državne službe kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini;

g) Da posjeduje uvjerenje o nekažnjavanju i da se protiv njega ne vodi krivični postupak; i

h) Da se na njega ne odnosi član IX.1. Ustava Bosne i Hercegovine.

Zaposleni ne mogu biti članovi političkih stranaka, primati instrukcije od političkih stranaka, niti obavljati bilo kakvu dodatnu aktivnost za koju se plaća naknada ili drugu javnu ili profesionalnu dužnost koja je nespojiva sa radom u Agenciji.

Zaposleni koji želi obavljati dodatnu aktivnost za koju se plaća naknada ili drugu javnu ili profesionalnu dužnost, mora za to tražiti odobrenje od generalnog direktora. Odobrenje se neće dati u slučajevima kada takva aktivnost nije u skladu sa radom Agencije ili može dovesti do zloupotrebe informacija koje je Agencija prikupila.

Izuzetno od odredbe člana 43. stav 1(h) ovog zakona, zaposleni nemaju pravo na štrajk niti bilo kakav drugi oblik kolektivne obustave rada.

Zaposleni ne smiju bez saglasnosti generalnog direktora javno istupati ili komentirati rad Agencije, ili pružati neovlaštenim licima informacije u vezi sa podacima, dokumentaci-jom, kontaktima, namjerama, saznanjima ili osobljem Agencije.

- Agencija nema ovlasti da fizički prisili na saradnju niti ovlasti za hapšenje.

- Agencija se ne može baviti vojnim aktivnostima niti uvozom, izvozom, tranzitom ili pos-redovanjem u prodaji oružja ili vojne opreme.

IV  PRIKUPLJANJE   INFORMACIJA

(a) Opća ovlaštenja

Član 72.

Agencija je ovlaštena da prikuplja, analizira, čuva i distribuira obavještajne podatke nadležnim tijelima unutar Bosne i Hercegovine na način koji je u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, ovim zakonom i drugim relevantnim državnim zakonima.

Član 73.

Agencija može prikupljati samo one informacije za koje se opravdano može pretpostaviti da su potrebne za obavljanje njenih dužnosti nabrojanih u članovima 5. i 6. ovog zakona.

Član 74.

Tokom istraga čije je provođenje odobrio generalni direktor Agencije, Agencija ima ovlaštenje da prikuplja informacije:

a)      iz svih javno raspoloživih izvora;

b)      od drugih tijela i institucija u Bosni i Hercegovini, koje su dužne da udovolje zahtjevima Agencije osim u slučajevima kada im je to izričito zabranjeno zakonom;

c)      mjerama fizičkog praćenja na javnim mjestima (tj. namjenskog i sistematskog posmatranja s ciljem prikupljanja informacija o konkretnim pitanjima koja se tiču osoba ili objekata za koje se osnovano smatra da su uključeni u bilo koje aktivnosti ili u pripreme aktivnosti koje spadaju u djelokrug odgovornosti Agencije);

d)     mjerama praćenja na mjestima koja nemaju javni karakter, s tim da su ispunjeni uvjeti utvrđeni u članovima 77. i 78. ovog zakona;

e)      mjerama pretresa pokretne i nepokretne imovine, s tim da su ispunjeni uvjeti utvrđeni članovima 77. i 78. ovog zakona;

f)       mjerama praćenja elektronskih medija s tim da su ispunjeni uvjeti iz članova 77. i 78. ovog zakona; i

g)      upotrebom drugih izvora za koje se vjeruje da bi mogli osigurati informacije koje su potrebne Agenciji, s tim da su ispunjeni uvjeti iz člana 75. ovog zakona.

Član 75.

Saradnja sa Agencijom, u skladu sa članom 74, tačka g) ovog zakona, je na dobrovoljnoj osnovi.

Ukoliko se moraju uzeti lični podaci o osobi koja pruža informacije, ta osoba mora biti o tome obaviještena prije nego što Agencija uzme njegovu izjavu. Takvo obavještenje može biti uskraćeno samo zbog općeg javnog interesa koji spada u djelokrug odgovornosti Agencije.

Mjere tajnog prikupljanja informacija za koje je potrebno odobrenje generalnog direktora

Član 76.

Kada generalni direktor smatra neophodnim u cilju ispunjavanja dužnosti Agencije utvrđenih ovim zakonom, Agencija može:

a)      prikupljati informacije držeći u tajnosti razloge za prikupljanje informacija zbog njihove sigurnosne prirode;

b)      uspostaviti tajne kontakte s fizičkim osobama;

c)      uspostaviti i koristiti informacione sisteme koji unapređuju prikupljanje podataka;

d)     koristiti oblike operativnih obmana koji ne uzrokuju fizičke povrede niti narušavaju zdravlje;

e)      pripremati i koristiti tajne dokumente za zaštitu zaposlenih u Agenciji i fizičkih osoba koje sa njima sarađuju, kao i za prikrivanje sigurnosne prirode svrhe same operacije;

f)       osnivati i održavati privremene organizacije radi prikupljanja tajnih podataka;

g)      raspoređivati zaposlene da rade kao tajni agenti u institucijama i tijelima u skladu sa članom 67. stav 2. ovog zakona.

Tajno prikupljanje podataka za koje je potrebno sudsko ovlaštenje

Član 77.

Praćenje na mjestima koja nemaju javni karakter, praćenje komunikacija putem telekomunikacijskih i drugih oblika elektronskih uređaja, kao i pretres imovine bez pristanka vlasnika ili osobe koja privremeno zauzima tu imovinu, može se vršiti samo u slučajevima za koje je dobiveno prethodno ovlaštenje od predsjednika Suda Bosne i Hercegovine ili sudije Suda Bosne i Hercegovine kojeg je odredio predsjednik Suda Bosne i Hercegovine. Ukoliko generalni direktor ima osnovane razloge da smatra da su mjere praćenja i pretresa iz ovog dijela potrebne Agenciji kako bi mogla provesti istragu o prijetnji po sigurnost Bosne i Hercegovine, generalni direktor upućuje pismeni zahtjev sudiji za dobivanje odobrenja za takva praćenja i pretrese.

Svi takvi zahtjevi moraju sadržavati sljedeće:

1)      Vrstu komunikacije za koju se predlaže upotreba mjera prisluškivanja, vrstu informacija, evidencija, dokumenata ili stvari koje su predložene za prikupljanje, i sredstva koja će u tu svrhu biti upotrijebljena;

2)      Ime osobe ili osoba koje su predložene kao predmet praćenja ili pretresa;

3)      Opći opis mjesta ili mjesta koja se predlažu za vršenje praćenja ili pretresa, ukoliko je moguće dati opći opis takvog mjesta;

4)      Informacija kojom se obrazlaže opravdanost primjene mjera praćenja ili pretresa kako bi omogućila Agenciji da provede istragu o prijetnji po sigurnost Bosne i Hercegovine;

5)      Izjava da se tražene informacije ne mogu prikupiti u potrebnom vremenskom periodu ni na jedan drugi način;

6)      Rok ne duži od 60 dana na koji se traži važenje naloga;

7)      Informacija o svim ranijim zahtjevima koji su podneseni u vezi sa osobom ili mjestom koje je predmet praćenja ili pretresa, datum kada je zahtjev podnesen, ime sudije kome je upućen i odluka sudije o tom zahtjevu. Sudija donosi odluku u roku od 48 sati nakon podnošenja zahtjeva.

- Nije moguće uložiti žalbu protiv ove odluke. Građanin Bosne i Hercegovine koji je bio predmet praćenja ili prisluškivanja treba, po okončanju praćenja ili prisluškivanja, biti obavješten o preduzetim mjerama najduže u roku od 30 dana po okončanju postupka. Prilikom primjene mjera tajnog praćenja i pretresa u skladu sa ovim članom, Agencija koristi što nenametljivije tehnike koje su joj na raspolaganju.

Član 78.

Nalog mora sadržavati:

a)      vrstu komunikacije koja se namjerava prisluškivati, vrstu informacija, evidencija, dokumenata ili stvari koje se moraju prikupiti, te ovlaštenja koja će se primijeniti u te svrhe;

b)      imena osobe ili osoba za čije praćenje je nalog izdat;

c)      opći opis mjesta ili mjesta na kojima se nalog treba izvršiti ukoliko se takav opis može dati; i

d)      rok važenja naloga.

- Nalog ne može biti odobren za period duži od 60 dana.

- U opravdanim slučajevima, sudija može produžiti važnost naloga na dodatne periode od po 30 dana ukoliko je uvjeren da je nalog i dalje potreban. Izuzetno od odredaba člana 77. ovog zakona i prethodnog stava ovog člana, upotrebu ovih mjera može odobriti generalni direktor uz saglasnost predsjedavajućeg, ukoliko bi odgađanje prouzrokovalo nepopravljivu štetu po sigurnost Bosne i Hercegovine.

- Nakon što odobri upotrebu tih mjera, generalni direktor mora odmah obavijestiti sudiju, koji preduzima odgovarajuće radnje kako bi potvrdio odobrenje ili obustavio prikupljanje informacija, u skladu sa ovim zakonom.

Član 79.

Tajno prikupljanje podataka se odmah obustavlja kada:

a)      Kada je ostvaren cilj koji je postavljen u nalogu.

b)      Kada se iz njihove dalje upotrebe ne očekuju dodatni rezultati;

c)      Kada je postavljeni rok za završetak istekao bez produžavanja; ili

d)     Kada je tajno prikupljanje podataka nezakonito iz bilo kog razloga.

Generalni direktor osigurava da se podaci koji su prikupljeni na način koji nije u skladu sa ovim zakonom odmah unište. U takvim slučajevima, generalni direktor će o tome obavijestiti predsjedavajućeg i glavnog inspektora i pokrenuti disciplinski postupak protiv onog koji je postupio suprotno zakonu.

Član 80.

Sudija je pod obavezom čuvanja tajnosti informacija do kojih dođe prema članu 77. ovog zakona.

V Upravljanje podacima

Član 81.

Zakon o zaštiti ličnih podataka Bosne i Hercegovine se ne primjenjuje na lične podatke koje prikuplja i obrađuje Agencija.

Član 82.

Lični podaci koji se prikupljaju prema ovom zakonu moraju:

a)      biti pohranjeni u opravdanu svrhu prema ovom zakonu i ne smiju se koristiti na način koji je u suprotnosti s tom svrhom;

b)      biti ažurirani kada je to potrebno;

c)      biti sačuvani u obliku koji omogućava identifikaciju predmetnih podataka ne duže nego što je potrebno radi svrhe u koju su podaci pohranjeni;

d)     biti proslijeđeni prema principu "potrebno znati" i kada je to utvrđeno ovim zakonom.

Član 83.

Zabranjeno je prikupljanje informacija o osobama samo na osnovu njihovog nacionalnog ili rasnog porijekla, vjerskih ubjeđenja, seksualnog ponašanja ili političkih uvjerenja, članstva u određenom pokretu ili organizaciji koja nije propisana zakonom.

Član 84.

Radi zaštite obavještajnih podataka o osobama čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi, a koji se čuvaju u automatiziranim datotekama, preduzimaju se odgovarajuće sigurnosne mjere kako bi se obavještajni podaci zaštitili od slučajnog ili neovlaštenog uništavanja, brisanja, kao i od neovlaštenog pristupa, mijenjanja ili distribucije.

Član 85.

Agencija čuva informacije koliko god je to potrebno za obavljanje njenih zadataka.
Agencija u redovnim intervalima preispituje da li postoji potreba za daljnjim pohranjivanjem s obzirom na tačnost informacija i opravdanost daljeg pohranjivanja.
Postupak pohranjivanja i preispitivanja se uređuje propisom kojeg donosi generalni direktor.

Član 86.

Generalni direktor Agencije je odgovoran za uspostavljanje i provođenje efikasnog sistema klasifikacije informacija za Agenciju.

-Generalni direktor donosi propise kojima se utvrđuju mjere za zaštitu povjerljivih informacija kao i odgovornosti zaposlenih u Agenciji u vezi sa zaštitom povjerljivih informacija.

Član 87.

Informacije koje Agencija čuva i koje su označene kao povjerljive ili tajne mogu se otkriti samo uz odobrenje generalnog direktora Agencije. Generalni direktor može zamjeniku generalnog direktora dati ovlaštenje za donošenje odluke u vezi sa pojedinim kategorijama otkrivanja.

-Ako je informacija označena kao povjerljiva zato što sadrži lične podatke, otkrivanje se može odobriti samo ako je izričito predviđeno zakonom ili ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

a)      osoba o kojoj se radi je dala saglasnost za otkrivanje;

b)      okrivanje je od vitalnog interesa za osobu o kojoj se radi; ili

c)      okrivanje je nužno zbog opšteg javnog interesa koji spada u nadležnost Agencije.

Član 88.

U svakom zahtjevu za otkrivanje informacija mora biti naveden organ ili osoba koja podnosi zahtjev, kao i razlog traženja informacija.

- Otkrivena informacija se ne smije koristiti u svrhe koje nisu navedene u zahtjevu za otkrivanje informacija.

Član 89.

Evidencije, spisi i arhiva Agencije ne smiju sadržavati informacije koje ne spadaju u nadležnosti Agencije. Ukoliko Agencija dođe u posjed takvih informacija, iste bez odlaganja uništava.

Član 90.

Generalni direktor prosljeđuje informacije u vezi sa ozbiljnim prijetnjama po sigurnost Bosne i Hercegovine zvaničnicima navedenim u članu 6. ovog zakona i drugim nadležnim tijelima i institucijama bez nepotrebnog odgađanja.

-Ukoliko Agencija dobije informacije u vezi s nezakonitim aktivnostima koje su izvršene ili za koje postoji vjerovatnoća da će biti izvršene, o tim informacijama obavještava nadležno Tužilaštvo, istražne organe i druga relevantna tijela.

Član 91.

Agencija je dužna da obavijesti građanina, na njegov pismeni zahtjev, da li su pokrenute mjere prikupljanja podataka protiv njega i da li Agencija vodi evidenciju koja sadrži njegove lične podatke i da mu, na njegov zahtjev, tu dokumentaciju o prikupljenim podacima stavi na uvid. Ta evidencija ne smije sadržavati informacije o pripadnicima Agencije koji su preduzeli mjere prikupljanja podataka vezanih za treće osobe.
Agencija mora dati tražene informacije, odnosno dopustiti uvid u dokumente navedene u stavu 1. ovog člana u roku od 60 dana od dana primanja zahtjeva.

Agencija može biti oslobođena obaveze iz stava 1. ovog člana ukoliko:

1)      takva informacija može ugroziti obavljanje zadataka Agencije;

2)      takva informacija može ugroziti sigurnost izvora ili druge osobe.

U slučajevima kada generalni direktor oslobodi Agenciju od primjene odredbi iz stava ovog člana, on donosi odluku u kojoj navodi razloge utvrđene u stavu 3. ovog člana.
Generalni direktor obavještava glavnog inspektora o svim takvim odlukama, koje se čuvaju u arhivi Agencije.

-Građani se mogu žaliti na takvu odluku prema Zakonu o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini.

 
 

 

VI Kompjuterske aplikacije i uređaji koje koristi obavještajna agencija

I2 ili Analyst’s Notebook

-Softver za „vizuelnu istraživačku analizu za institucije koje se bave provedbom prava, vladu, vojsku, obavještajne službe i komercijalne organizacije“.

-I2 je alat za analizu društvene povezanosti (social network analysis; SNA) koji omogućava korisniku da utvrdi odnose među pojedincima, ključnim događajima, firmama i kompanijama... Pored I2, postoje i drugi softveri za analizu društvene povezanosti, kao što su NetMiner, UCInet, Pajek itd.

Keyghost SX Keylogger

- Ovo je osnovna alatka za pronalaženje svega što se desi na jednom kompjuteru.

- Snima i preuzima bilo šta što je otkucano na kompjuteru, uključujući mailove, chatroom aktivnosti, website adrese, internet pretraživanja itd.

- Dobra stvar kod Keyghost SX Keylogger-a jeste to što se ne može detektovati niti isključiti pomoću skenera.

- Obilježja ovog programa:

1)      prijenos informacija velikom brzinom.

2)      koristi se za dugotrajne istrage, za oktrivanje prevara, utaja, tako da je prvobitno bio osmišljen u državnim obavještajnim agencijama.

3)      kada je instaliran key logger, svaki pritisak na tipku će biti snimljen, a Ghost izbornik čuva informacije sve dok ne pogledamo šta je snimljeno.

4)      key logger može pohraniti više od 500.000 “pritisaka na tipke”, neki modeli i puno više.

5)      također je koristan za “backup” kada je od vitalne važnosti da se informacije koje su bile u kompjuteru ne izgube.

 

KeyGhost USB Keylogger

- KeyGhost USB Keylogger radi tako što snima USB promet u hardware, bilo da se radi o mišu, skeneru, printeru, kameri itd. Ovdje nema software-a koji se treba instalirati. Jednostavno je za korištenje. Potrebno je samo priključiti KeyGhost na tastaturu.

--Može biti priključen bez obzira da li je računar uključen ili isključen.

- KeyGhost uređaji su prenosivi. To znači da se podaci mogu snimati na jednom kompjuteru, a preuzeti na drugom.

- KeyGhost USB Keyloggers su kompatibilni sa svim PC ili Mac operativnim sistemima koji se pokreću na PC-u ili Mac-u.

Forensics Investigation Toolkit (FIT) – mrežna forenzika

- Vrši analizu mrežnog saobraćaja u PCAP formatu.

- Ima sposobnost da vrši analizu i “rekonstrukciju” protoka mreže. Rekonstruisati u ovom smislu znači napraviti upotrebljivim opet taj podatak, fajl, folder, sistem/disk koji se traži odnosno koji će trebati kao dokaz ili kao neka konkretna validna informacija.

- Aanalizom i rekonstrukcijom protoka mrežom koja se analizira dobijemo sve logove i historiju aktivnosti u mreži.

- Rješenje za:

• Internet ili analize mrežnog saobraćaja (Network Administrator)
• Reviziju Interneta ili mrežnog saobraćaja (CISO and Auditor)
• Forenzička analiza mreže i istrage

Sa ovom alatkom možemo identifikovati:

• ukupnu propusnost mreže
• aplikaciju koja zauzima najvišu propusnost
• korisnici koji zauzimaju najvišu propusnost
• mrežne performanse sa online uslugama
• pakete koji usporavaju rad mreže
• sadržaje koji uključuje podatke o poslovanju
• uzorak, koji je u skladu sa IT poslovanjem
• lokacija, gdje se nalazi ciljani korisnik
• dalja analiza izvezenih podataka

ASYCUDA – Automated System for Customs Data  je kompjuterizovani carinski upravljački sistem koji obrađuje i kontroliše uvozne i izvozne pošiljke.

U BiH se počela koristiti 2002. godine pod pokroviteljstvom CAFAO organizacije i Evropske unije.

ASYCUDA omogućava:

-          bolje upravljanje državnim finasijama

-          institucionalno jačanje carine kroz reformu i modernizaciju

-          pouzdane informacije o spoljnoj trgovini.

ASYCUDA sistem čine dvije komponente i to: 

-          Programski paket, koji je i srž sistema i

-          Računarske komponente, čija konfiguracija i performanse su ostavljene na izbor korisniku sistema.

Svaki korisnik ima pristup klijentu koji je povezan sa izdvojenim CPU-SERVEROM tako čineći lokalnu mrežu, tzv. KLUENT/SERVER konfiguracija.

Podaci se prenose sa klijenta na server za obradu i pohranjivanje, a klijent može isto tako da preuzima informacije koje su pohranjene na serveru. Veći broj klijenata može da radi pod jednim serverom.

Princip mreže kojom se ostvaruje veza između servera i klijenta, na kojem funkcioniše system je zatvorenog tipa. Pod time podrazumijevamo da se komunikacija ostvaruje putem telefonskih linija, zakupljenih kod telekomunikacijskih operatera, koje su odvojene od ostatka telefonskog saobraćaja.

Među osnovne karakteristike sistema spadaju:

-          Sistem je zasnovan na klijent/server konfiguraciji.

-          UNIX operativni sistem na kojem radi server, daje mogućnost kod izbora karakteristika kompjuterske opreme.

-          Program u kojem klijenti obrađuju podatke radi u MS DOS okruženju zbog čega grafički prikaz daje utisak zastarjelosti.

-          Što se tiče pristupa softveru od strane klijenta, LAN/WAN konstrukcija omogućava pristup velikom broju korisnika i obradi velike količine podataka

-          ASYCUDA sistem je baziran na tri osnovne komponente: fleksibilnost, razvoj i otvoreno okruženje.

ASYCUDA sistem je znatno unaprijedio rad carinskih organa.

UREĐAJI ZA PRISLUŠKIVANJE GSM-a

Neograničeno prisluškivanje GSM prometa je moguće jedino sigurnosnim službama i to samo u saradnji sa telefonskim kompanijama koje pružaju GSM usluge. Te službe vrše prisluškivanje direktno na centrali operatera mobilne telefonije, gdje se oprema postavlja paralelno sa audio-kanalima koji služe za prijenos glasa.

- Sistem za zakonito presretanje telekomunikacija u Obavještajno - sigurnosnoj agenciji (OSA) počeo je s radom nakon višemjesečne probne faze.

- Sistemu za presretanje telekomunikacija, odnosno za zakonito prisluškivanje koji se nalazi u OSA-i dostupno je 100 % mobilne i 85 % fiksne mreže. To znači da je mjerodavnim službama, a posebno OSA-i, već omogućeno skoro potpuno pokrivanje telekomunikacija u državi. Ono što znamo jeste da je moguće prisluškivati i nadzirati bilo kojeg telefonskog pretplatnika i to ne zahvaljujući nekoj posebnoj tajnoj tehnologiji, već samo zahvaljujući vladinim uredbama prema telekomunikacijskim kompanijama.