Žena zaštitar

Opis poslova

    Zaštitari osoba i imovine vode računa o sigurnosti ljudi, njihove imovine i objekata. Oni tjelesnom i/ili tehničkom zaštitom sprečavaju ili zaustavljaju provalu, krađu i oštećivanje imovine, kao i napad na štićenu osobu.
    Zaštitari osiguravaju prijenos imovine, kao što su npr. novac, vrijednosni papiri, povjerljiva pošta i opasni tereti. Oni štite osobe od tjelesnih ozljeda, ranjavanja, otmice ili jednostavno štite njezino pravo na privatnost. Na javnim skupovima, koncertima, sportskim događajima te u raznim klubovima održavaju red udaljujući osobe koje ugrožavaju sigurnost ostalih prisutnih. Kontroliraju i unos opasnih predmeta kojima se može netko ozlijediti. Zaštitari često čuvaju razne objekte, kao što su stambene i poslovne zgrade, proizvodni i poslovni prostori, gradilišta i parkirališta. Na tim mjestima utvrđuju identitet osoba koje ulaze i izlaze iz štićenog prostora. Ukoliko procijene da je potrebno, zabranjuju pristup nepoželjnim osobama, a u nekim slučajevima zadržavaju osobu i predaju je policiji. Pri eventualnom napadu, u krajnjoj nuždi, zaštitari se smiju fizički braniti i vatrenim oružjem.
    Tehničkom zaštitom, kao što su npr. senzorni i alarmni sustavi i videonadzor, zaštitari povećavaju sigurnost objekata, osoba i imovine. Zaštitni sustavi mogu biti povezani s dispečerskim centrima, koji primaju izravnu informaciju o eventualnoj provali i šalju mobilne ekipe zaštitara na mjesto događaja. 

Radni uvjeti

    Zaštitari rade uglavnom u smjenama. Radni dan traje osam ili dvanaest sati. Nakon dvanaestosatnog radnog dana zaštitar ne smije preuzeti novu dužnost prije isteka 12 sati odmora. Prekovremeni rad nije rijetkost, pogotovo u ljetnim mjesecima, jer ljudi u periodu godišnjeg odmora napuštaju stanove, pa u pravilu imaju veću potrebu za uslugama zaštitara. Zaštitari rade u svim klimatskim i mikroklimatskim uvjetima, na otvorenom i u zatvorenim prostorima. Često rade sami, što u dnevnim smjenama ne mora biti poteškoća, ali može biti naporno ili nelagodno u noćnoj smjeni.
    Zaštitari obavezno nose propisanu odoru i oznake. Mogu raditi i u građanskoj odjeći, ali uz uvjet da je to navedeno u radnom nalogu, koji uvijek mora biti kod zaštitara. Dio su opreme i baterijska svjetiljka, detektor metala, a katkada i oružje. Ako su zbog potrebe posla naoružani, na radnom mjestu ne smiju imati vlastito, nego isključivo službeno oružje. 

Poželjne osobine

    Budući da je čuvanje nečijeg života ili imovine vrlo odgovoran posao, zaštitare bi trebala resiti izvanredna savjesnost, spretnost i odgovornost u obavljanju radnih zadataka. Osoba koja bira ovo zanimanje mora biti dobra zdravlja i dobre tjelesne kondicije. Aktivno bavljenje sportom (ronjenje, skijanje), poznavanje stranih jezika i vladanje barem jednom borilačkom vještinom dobre su predispozicije za veću raznolikost i složenost radnih zadataka.
    Neki poslovi zaštitara, npr. osiguranje mjesta požara ili praćenje opasnog tereta, prikladni su za osobe koje žele uzbudljiv i dinamičan posao. No nisu svi poslovi zaštitara takvi. Na primjer, poslovi na mjestu vratara, čuvara privatne kuće ili kontrolora videonadzora mogu biti izrazito jednolični, stoga više pogoduju osobama koje u svom poslu žele manje uzbuđenja. 

Osposobljavanje, napredovanje i zapošljavanje

    Prema Zakonu o zaštiti osoba i imovine, svaki zaštitar mora imati odobrenje Policijske uprave za obavljanje zaštitarske djelatnosti. Odobrenje mogu dobiti samo punoljetne osobe, hrvatski državljani s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, s najmanje srednjom stručnom spremom, položenim stručnim ispitom za obavljanje poslova zaštite, potvrdom o općoj zdravstvenoj sposobnosti i koji su prema propisanim normama dostojni za obavljanje poslova tjelesne zaštite.
    Kvalifikaciju za zanimanje zaštitara osoba i imovine i tehničara zaštite osoba i imovine u Hrvatskoj je moguće steći isključivo programima srednjoškolskog obrazovanja odraslih. Obrazovne programe, koje ovjerava Ministarstvo prosvjete, nude Otvoreno sveučilište u Zagrebu, Otvoreno sveučilište u Puli i Narodno sveučilište u Rijeci. Zaštitari osoba i imovine školuju se tri godine i potom stječu srednju stručnu spremu i navedeno zanimanje. Tehničari zaštite osoba i imovine također stječu srednju stručnu spremu, no njihov je program znatno opsežniji, stoga školovanje traje četiri godine. Duže obrazovanje ne daje prednosti pri zapošljavanju, već pruža čvrstu osnovu za uspješan upis na fakultet (npr. Kriminalistika).
    Na kraju jedne godine ili više godina bilo kojeg drugog srednjoškolskog programa moguće su prekvalifikacije za zanimanje zaštitara i tehničara zaštite osoba i imovine. Neke tvrtke organiziraju školovanje za svoje zaposlenike sa stečenom srednjom stručnom spremom drugih zanimanja. Tečaj traje 50 sati, a nakon edukacije polaže se ispit u Ministarstvu unutrašnjih poslova za licencu zaštitara.
    Zaštitari osoba i imovine zapošljavaju se u privatnim zaštitarskim tvrtkama i različitim organizacijama i poduzećima kao dio njihova sigurnosnog sustava (npr. vratari, noćni čuvari). U službi se može napredovati. Napreduje se prema pravilima konkretne tvrtke ili organizacije u kojoj je zaštitar zaposlen.

 

Bliska zanimanja

Ovom su zanimanju donekle bliska zanimanja policajca, vatrogasca i pravosudnog policajca.

Zaštitarstvo je rastuća profesija, a ravnopravnost spolova jača iz godine u godinu. Postoje neka zanimanja koja su od pamtivijeka smatrana 'muškim' zanimanjima. Tamo gdje se smatra da je presudna fizička snaga, čvrsta ruka, brzina i snalažljivost, reći će neki, žene jednostavno nisu u mogućnosti biti ravnopravne. Međutim, svi smo mi nebrojeno mnogo puta vidjeli ili čuli za ženu koja je zaposlena u vatrogasnoj službi, vojsci, policiji ili primjerice u gorskoj službi spašavanja.

Isto tako, u posljednjih nekoliko godina sve popularnije među ženskom populacijom, a u tim uvjetno rečeno 'muškim poslovima', je i zanimanje zaštitara. 

Početkom prošle godine iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje su obznanili kako je u 2011. godini putem besplatnih prekvalifikacija za zaštitara obrazovano ukupno 326 osoba, a od toga čak 60 žena. Iako su relativno niska očekivanja i mnoštvo predrasuda ono s čime se početkom svoje karijere suočava gotovo svaka zaštitarka, nerijetko se događa da baš one svojim izrazito profesionalnim i pedantnim odnosom prema poslu postanu uzor ostalim, muškim kolegama. Sve će se mahom složiti kako dobro obavljen posao i povjerenje vrlo brzo postaju jedini i istinski kriterij za evaluaciju nečijeg posla, a pogotovo procjenu može li ili ne taj posao raditi žena.

Najviše zaštitarki u Sokol Mariću

Iako se percipira kao teško, opasno i nasilno zanimanje, isto tako se često može čuti kako je zaštitarstvo i plemenita profesija koja kod žena potencira onaj dubinski unutarnji nagon za štićenjem. Osim toga, složit će se mnogi kako 'nije sve u snazi', već i u znanju i volji, a jedna je žena često u stanju mnogo učinkovitije od muškarca riješiti određene situacije koje prijete eskalacijom i incidentom. Zaštitarstvo je nepredvidiva profesija, ali izazovima jednako može odgovoriti žena, a ne samo 'alfa mužjak'.

Zaštitarsko društvo Sokol Marić trenutno broji najviše zaštitara u Hrvatskoj, čak preko 3.600, među kojima se nalazi ukupno 377 licenciranih zaštitarki i čuvarki, a kao apsolutno najjači igrač na zaštitarskoj mapi u Hrvatskoj, tvrtka Sokol Marić omogućava svojim djelatnicama najkvalitetniju poduku i pripremu za zahtjeve koji ih očekuju u budućnosti.

KONKURSI U POLICIJI: Test općeg znanja za policiju

Danas, u Bosni i Hercegovini, konkretno u Federaciji BiH, mladi su sve više zagrijani za poslove iz oblasti sigurnosti, odnosno policijske agencije. Kako smo već u nekim člancima opisali konkretan način pristupa policijskom organu, od konkursne procedure, do potrebnih dokumenata, u ovom članku smo odlučili da se dohvatimo dijela koji se odnosi na test općeg znanja i test opće informiranosti uz pismeni rad na zadatu temu.

Test općeg znanja za policiju ovisi od kantona do kantona, odnosno od policijskog organa do organa, ali prvenstveno se ne razlikuje puno pravilnik o načinu i rasporedu testiranja kandidata u procesu odabira policijskih službenika unutar kojeg test općeg znanja obuhvata slijedeće oblasti:

a)      test informisanosti;

b)      pismeni rad na zadatu temu;

Test općeg znanja u policiji je u skladu sa minimalnim stepenom obrazovanja  potrebnim za nivo kojem kandidat za policijskog službenika pristupa. Prilikom rješavanja testa općeg znanja kandidatu nije dozvoljeno korištenje bilo kakvih materijala. Pitanja se mogu postavljati na svakom od tri jezika koja su u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini.

Primjerice, u prošlom konkursu za MUP kantona Sarajevo test općeg znanja je obuhvatao slijedeće zakone i pravilnike iz kojih su izvedena pitanja. Sva pitanja su bila u formatu pitanje i četiri ponuđena odgovora od kojih je samo jedan tačan odgovor.

- Ustavno pravo-ustavno uređenje BiH, F BiH i Kantona Sarajevo,
- Upravno pravo i organizacija uprave u BiH,
- Upravni spor,
- Kancelarijsko poslovanje,
- Radno pravo,
- Propisi o ličnoj karti, ličnom imenu, prebivalištu, boravištu i državljanstvu građana.
- Zakon o unutrašnjim poslovima Kantona Sarajevo,
- Zakon o policijskim službenicima Kantona Sarajevo,
- Krivično i prekršajno pravo,
- Propisi iz oblasti sigurnosti saobraćaja na putevima,
- Propisi iz oblasti javnog reda i mira

 

Kandidat koji ne ostvari elminacioni prag na testu općeg znanja i pisanom radu, gubi pravo pristupa narednom testu i eliminiše se iz daljeg izbornog procesa. Kandidati koji ostvare eliminacioni prag, imaju pravo pristupa ostalim testovima.

U BiH se nalazi još 17.000 tona municije koju treba uništiti

Bosna i Hercegovina bi do kraja godine trebala utvrditi novu strategiju za borbu protiv malog oružja i lakog naoružanja za period 2013-2016, najavio je generalni sekretar Centra za sigurnosne studije (CSS) Denis Hadžović u izjavi za Agenciju FENA.

Istaknuo je da se ta strategija fokusira na dva sigurnosna segmenta, i to na uništavanje viškova naoružanja koji su u posjedu Oružanih snaga BiH (OSBiH), te na nelegalno naoružanje koje je u posjedu građana, odnosno na problem koji već dugi niz godina opterećuje bh. društvo i predstavlja ozbiljan sigurnosni rizik.

- Dosad su na tom planu registrirani određeni pomaci, ali u BiH se još nalazi oko 17.000 tona municije koja je predviđena za uništavanje - pojašnjava Hadžović.

Radi se o zastarjeloj municiji, koja može biti i nestabilna, a čije skladištenje i čuvanje predstavlja veliki teret za OSBiH i iziskuje značajne resurse.

Kada je u pitanju nelegalno naoružanje u posjedu civila, generalni sekretar CSS-a podsjeća da određene analize pokazuju da je oko 750.000 komada takvog oružja još izvan kontrole, a što je posljedica minulog rata u BiH.

- Činjenica je da to naoružanje predstavlja veliku opasnost po građane, jer 90 posto krivičnih djela počini se upravo tom vrstom naoružanja koja je lako dostupna na ilegalnom tržištu - precizira Hadžović.

Mišljenja je da bi, imajući u vidu ozbiljnost problema s kojim se BiH kao postkonfliktno i tranzicijsko društvo susreće, trebalo prisupiti harmoniziranju svih postojećih zakona o oružju.

U tom kontekstu podsjeća da je Vijeće ministara BiH 2009. godine donijelo odluku da se svi zakoni iz spomenute oblasti usaglase, bilo da se radi o kantonalnom ili entitetskom nivou, ali i da, uslijed nedostatka političke volje, ta odluka nije implementirana, niti je donesen krovni zakon na nivou BiH kako bi se na jedinstven način reguliralo pitanje posjedovanja oružja.

Strategijom za naredni četverogodišnji period se insistira na postizanju optimalnih rješenja, jer odsustvo političkog dogovora na tom planu umnogome otežava borbu protiv pojave da su, prema procjenama, ogromne količine naoružanja još u ilegalnom posjedu građana BiH.

U vezi s identificiranjem malog i lakog naoružanja u upotrebi je skraćenica SALW (engl. Small Arms and Light Weapons - - malo oružje i lako naoružanje).

Pod pojmom malo oružje podrazumijevaju se revolveri, pištolji i automatski pištolji, puške i karabini, puškomitraljezi, jurišne puške i laki mitraljezi i pripadajuća municija, dok se lakim naoružanjem podrazumijevaju teški mitraljezi, ručni lanseri granata montirani ispod cijevi, prijenosni i protuavionski topovi, bestrzajni topovi, minobacači kalibra ispod 81 mm, prijenosni protuoklopni raketni sistemi i prijenosni protuavionski sistemi i pripadajuća municija.

(Klix.ba)

Ilidža: krađa mobitela - snimak sa sigurnosne kamere

Kradljivac je sve izveo tako dobro da prodavač nije ni naslutio da mu je odnio mobitel, ali, na njegovu žalost, radnja ima videonadzor te je njegovo "umijeće" ostalo zabilježeno (na snimku od osme minute). On je, dok je pričao na mobitel, sasvim normalno uzeo telefon i gurnuo ga u majicu, a potom se rukovao i pozdravio s prodavačem i izašao iz radnje. Vlasnik radnje je kompletan snimak objavio na YouTubeu, kako bi se javio neko ko poznaje lopova.

Snimak koji je vlasnik postavio na YouTube pogledajte OVDJE.

"Prodavač nije ništa primijetio, međutim, ubrzo je u radnju ušao čovjek i tražio baš taj Galaxy S2. Tada su i primijetili da nema telefona pa smo odlučili pogledati snimak. Slučaj smo prijavili policiji, koja je izašla na uviđaj i napravila zapisnik", kazao nam je vlasnik radnje Muhamed Mulić.

On dodaje da je sličan slučaj imao i prije godinu, kad je također kamerom zabilježena krađa. Snimak je postavio na internet, a onda mu se javio čovjek, koji mu je rekao ime i prezime lopova.

"Nakon toga, lopovi su došli i platili ukradeni mobitel i ja sam povukao tužbu, jer sam slučaj također bio prijavio policiji. Nadam se da ću tako i ovog puta riješiti krađu", kazao je Mulić.

Oni koji poznaju lopova sa video snimka ili znaju neku korisnu informaciju, to mogu javiti vlasniku na telefon: 062 164 553. 

______________________________________________________________

preuzeto sa: Klix.ba