Ilidža: krađa mobitela - snimak sa sigurnosne kamere

Kradljivac je sve izveo tako dobro da prodavač nije ni naslutio da mu je odnio mobitel, ali, na njegovu žalost, radnja ima videonadzor te je njegovo "umijeće" ostalo zabilježeno (na snimku od osme minute). On je, dok je pričao na mobitel, sasvim normalno uzeo telefon i gurnuo ga u majicu, a potom se rukovao i pozdravio s prodavačem i izašao iz radnje. Vlasnik radnje je kompletan snimak objavio na YouTubeu, kako bi se javio neko ko poznaje lopova.

Snimak koji je vlasnik postavio na YouTube pogledajte OVDJE.

"Prodavač nije ništa primijetio, međutim, ubrzo je u radnju ušao čovjek i tražio baš taj Galaxy S2. Tada su i primijetili da nema telefona pa smo odlučili pogledati snimak. Slučaj smo prijavili policiji, koja je izašla na uviđaj i napravila zapisnik", kazao nam je vlasnik radnje Muhamed Mulić.

On dodaje da je sličan slučaj imao i prije godinu, kad je također kamerom zabilježena krađa. Snimak je postavio na internet, a onda mu se javio čovjek, koji mu je rekao ime i prezime lopova.

"Nakon toga, lopovi su došli i platili ukradeni mobitel i ja sam povukao tužbu, jer sam slučaj također bio prijavio policiji. Nadam se da ću tako i ovog puta riješiti krađu", kazao je Mulić.

Oni koji poznaju lopova sa video snimka ili znaju neku korisnu informaciju, to mogu javiti vlasniku na telefon: 062 164 553. 

______________________________________________________________

preuzeto sa: Klix.ba

Bin Laden štedio na sebi - darežljiv prema drugima

Konzumaciju mesa i korištenje struje, bivši vođa El-Kaide Osama bin Laden smatrao je luksuzom. Tako je štedio novac koji je darovao u druge svrhe.

Osama bin Laden potrošio je svo svoje lično bogatstvo finansirajući džihad. Novcem je pomagao izvođenje terorističkih napada, objavili su njegovi zamjenici, javlja AP.

Novi vođa El-Qaide Ayman al-Zawahri, u seriji videa koje objavljuje rekao je kako je Osama bin Laden bio veoma darežljiv prema svojim gostima. Iako je sam živio većinom na kruhu i povrću, jednom je naredio da se zakolje cijelo stado ovaca kako bi njihovo meso mogao ponuditi gostima.

Bin Laden, rođen u imućnoj porodici, 1998. godine potrošio je 50.000 dolara za bombaške napade na američke ambasade u Keniji i Tanzaniji. U tim su eksplozijama poginule 224 osobe. Dobro je poznato da je finansirao i napade 11. septembra 2001. godine.

"Lično je živio veoma štedljivo, a novac je trošio na džihad. U njegovoj je kući bilo jednostavno pokućstvo", rekao je al-Zawahri. Dodao je kako je Osama bin Laden jeo samo kruh i povrće, ali kada bi došli gosti, za njih je uvijek bilo mesa.

Darežljiv je bio i prema svojim tjelohraniteljima, koji su mu bili odani. Al-Zawahiri kaže da želi dočarati ljudsku stranu Osame bin-Ladena. Ubijenog vođu El-Kaide opisao je kao osjećajnog muškarca koji je plakao kada su njegovi prijatelji izgubili člana porodice. 

___________________________________________________________________________________

(FENA)

Nova policijska vozilica

Motorola i General Motors stvaraju policijski automobil budućnosti

Motorola Solutions, jedna od vodećih svjetskih tvrtki koja se bavi razvitkom tehnologije za sigurnu komunikaciju, nedavno je predstavila novi ušminkani policijski automobil iz znanstveno-fantastičnih filmova. Radi se o PPV and Detective Caprice Chevroletu iz 2012. godine koji je prekrcan najrazličitijom dodatnom opremom. Osnovni model ovog automobila košta 30 tisuća dolara, no u cijenu ovog super-vozila treba uračunati određene popuste na skupnu kupovinu s jedne strane, ali i nevjerojatno skupu dodatnu opremu s druge. Ovo Motorolino čudo sadrži čitav niz kamera i napredan računalni sustav koji ga pretvara, prema riječima Motorolinog direktora zaduženog za razvoj novih tehnologija Paula Steinberga, u „virtualnog partnera“. Treba napomenuti i kako ovo vozilo nećete moći vidjeti u „civilnom“ izdanju (barem ne u SAD-u), budući da ga je General Motors s generalnog tržišta povukao još 1996. godine.

Na Capriceu su Motorola i General Motors veoma blisko surađivali. Automobil je tako, javlja Fastcompany, pretrpan Motorolinim izumima od kojih valja istaknuti sirenu i računalne aplikacije koje se aktiviraju glasom te su u potpunosti integrirane s računalnim sustavom smještenim unutar automobila. Video sustav u automobilu može snimati, odašiljati i primati video od izvanjskih kamera, primjerice od kamera za kontrolu prometa, sigurnosnih kamera i slično. Kako bi se uštedjelo na prostoru, glavnina hardvera računalnog sustava smještena je u prtljažniku automobila. Pritisni-za-razgovor dugme (PPT –Press-to-talk je uređaj nalik voki-tokiju pomoću kojeg mobilni policajci komuniciraju s dispečerom) nalazi se na upravljaču automobila radi što jednostavnije komunikacije, a sve funkcije automobila moguće je pokrenuti glasovnim naredbama. Višestruke kamere (maksimalno osam) neprestano promatraju sve što se događa izvan, ali i unutar vozila.

Da bi osjećaj kako Velikom bratu više ništa ne može pobjeći bio potpun, brine se i poseban softver za automatsko prepoznavanje registarskih pločica koji registrira sve pločice u vidokrugu instaliranih kamera te ih uspoređuje s podatcima u policijskoj bazi podataka. Ukoliko se registarska pločica poveže s nekim zločinom, prekršajem, nalogom, pa čak i neplaćenom kaznom za nepropisno parkiranje, automobil će automatski upozoriti policijskog službenika koji njime upravlja. Policijske uprave će imati i mogućnost trajnog čuvanja zapisa o automobilima te praćenje njihove trenutne lokacije, što će zasigurno alarmirati mnoge aktiviste koji se bave problemom kršenja građanskih sloboda. Sam sustav je sposoban registrirati između 8 i 10 tisuća registarskih pločica tijekom jedne smjene, što otprilike odgovara broju automobila s kojima se u prosjeku susretne prometni policajac na prometnijim autocestama.

Proizvodnja opreme za čuvare zakona, uključujući automobile, veoma je unosan posao. Multimilijarderska industrija subvencionirana je iz državne blagajne i iz navedenog razloga mnoge policijske postaje u SAD-u mogu relativno često obnavljati svoj vozni park. Fastcompany je tako već izvještavao o hibridnim automobilima koje koristi Policijska uprava u New Yorku te o Carbon Motorsu, tvrtki iz Indiane koja razvija futuristički automobil sličan Motorolinom Chevroletu. Ipak, u Carbon Motorsu naišli su na neočekivane probleme kada im je Ministarstvo energetike odbilo zajam za financiranje projekta.

No, vratimo se sada na Motorolin automobil. Osam kamera koje snimaju praktički sve što se događa u njihovoj blizini mogu pohranjivati, ali i odašiljati video u policijsku stanicu. Na ovaj način stacionarnoj je ekipi omogućeno da iz više kutova i u stvarnom vremenu promatra što se događa s mobilnom jedinicom. Kako bi osigurali neometan prijenos ovolike količine podataka, automobil je u potpunosti integriran s Motorolinom Public Safety LTE mrežom koja policijskim upravama omogućava pristup modernim 4G mrežama s iznimnim brzinama prijenosa podataka. Motorola vladinim agencijama pokušava prodati i uređaj nazvan LEX 700. Radi se o uređaju nalik pametnom telefonu koji policijskim službenicima omogućava automatiziranu naplatu kazni za nepropisno parkiranje, legitimaciju, upravljanje dokazima i identificiranje sumnjivaca.

Motorolin automobil zapravo je svojevrsna adaptacija još jednog automobila General Motorsa – Holden Capricea – namijenjenog prvenstveno australskom tržištu. Chevrolet trenutno proizvodi i neoznačene modele namijenjene detektivima i policijskim službenicima na tajnim misijama. Možda smo ovo trebali naglasiti i ranije, ali neka bar na kraju članka ne bude nikakvih nedoumica – Motorola Solutions i odnedavno Googleova Motorola Mobility nisu ista tvrtka. One su se odvojenim putovima krenule 2011. godine.

Izvor: http://znanost.geek.hr/clanak/motorola-general-motors-stvaraju-policijski-automobil-buducnosti/#ixzz1wkEll9Uo

Policija organizirala veliku operaciju protiv ilegalnog kockanja

Kockanje postaje sve učestalije u regiji, što je zabrinjavajući trend s obzirom na njegovu povezanost s ovisnošću i radnjama vezanim uz kriminal. To ima i daleko šire implikacije od priča o individualnim problemima: potencijalno golem negativan učinak na gospodarstvo u cjelini.

U Grčkoj, zemlji filetiranoj proračunskim rezovima, šef nadzorne agencije Odbor za nadzor i kontrolu kockanja Evgenios Giannakopoulos procjenjuje kako prihodi od ilegalnih igara godišnje dosežu više od 7 milijardi eura, od čega se ništa ne slijeva u proračun.

Bosna i Hercegovina (BiH) ima procijenjenih 1.250 registriranih lokacija za razne tipove klađenja i kockanja, čime BiH zauzima vodeće mjesto u Europi po pitanju obima. Druga je Srbija, koja prema službenim statistikama ima 1.208 registriranih lokacija za klađenje.

Međutim, prihode državnom proračunu uskraćuju one koje nisu registrirane.

"Pretpostavlja se da ima još toliko [lokacija] za sportsko klađenje koje djeluju u sivoj zoni. Državni proračun time gubi desetke milijuna eura godišnje", izjavio je za SETimes Zoran Puhač iz Srpske udruge organizatora igara na sreću, napominjući kako to vjerojatno vrijedi i za BiH.

U BiH, gdje svaki peti čovjek sudjeluje u igrama na sreću, oko 500.000 ljudi mogu se smatrati ovisnicima.

Suočene s time, pojedine zemlje u regiji udružuju se u borbi protiv kriminala vezanog uz kockanje, što je u jednoj od operacija rezultiralo zaplijenom tisuća aparata za kockanje u vrijednosti većoj od 10 milijuna eura.

"Kockanje je posljednjih godina znatno uznapredovalo, usporedo s jačanjem gospodarske krize. Osiromašeni građani pribjegavaju legalnoj i ilegalnoj kocki u Makedoniji, Srbiji i na Kosovu. Nedavne policijske operacije imaju ključan pozitivan učinak na društvo u cijeloj regiji", izjavio je za SETimes Trajche Arsov, odvjetnik iz Skoplja koji radi na slučajevima vezanim uz kockanje. 

Jedna od akcija koja traje je Detonator, a istočni je dio Makedonije oslobodila velikog dijela kriminala. Policija je u samo četiri grada zaplijenila oko 840 aparata za poker i druge igre na sreću. Oko 30 osoba je uhićeno zbog nezakonitog vođenja kockarskih poslova, a za mnogima se i dalje traga. Razlika je u tome što policija ovaj put ne štiti lance, već ih razbija.

"Detonator otkriva tamnu stranu društva i podjelu moći među pojedincima i skupinama koje se kriju iza koprene stvarne ili fiktivne političke i policijske zaštite. Takvi su ljudi godinama uspijevali terorizirati i zastrašivati (...) stanovništvo u malim i gospodarski ugroženim gradovima", izjavila je za SETimes Frosina Remenski, profesorica na Fakultetu sigurnosti u Skoplju.

Prema ministrici unutarnjih poslova Gordani Jankulovskoj, stari su dani zaštite kriminalaca prošlost.

"Svima koji se kriju iza svoje političke pripadnosti, zanimanja ili angažmana u pojedinim institucijama želim reći kako im ništa ne može pomoći ako su počinili zločin i svi će biti izvedeni pred lice pravde."

Skupina koja je nedavno uhićena u Makedoniji navodno je iznuđivala novac od vlasnika lokalnih barova koristeći prijetnje i nasilje, organizirala ilegalno kockanje te se bavila krijumčarenjem droge i robe koja se posebno oporezuje na domaćem tržištu. A to je u osnovi predstavljalo samo vrh ledene sante, kaže Arsov.

Započelo je zapljenom više od 800 automata za kockanje, a okončano je otkrivanjem kockarnica koje su djelovale bez dozvole, ne prijavljujući prihode ni poreze te zapošljavajući radnike na crno, rekao je. Time se "otvara prostor za širenje kriminalističke istrage protiv drugih prekršitelja ...u svojstvu pomagača, poticatelja ili sudionika. Pri tome prvenstveno mislim na dužnosnike Carinske uprave, bez kojih niti jedan aparat za kockanje ne može ući neopaženo."

Spominje i "neodgovorne osobe u Uredu javnih prihoda koje su propuštale redovite provjere rada svake pojedine kockarnice. Svi su ti ljudi važne karike lanca organiziranog kriminala u svojim zemljama jer bi bez njihove pomoći ovaj oblik [kriminala] bio teško izvediv. Takve su se stvari događale i u Srbiji."

Stručnjacima ne izmiče činjenica da velik dio ilegalne opreme za kockanje u Makedoniji dolazi iz Bugarske i s Kosova.

"Proces naručivanja, plaćanja, prijevoza, ulaska u zemlju, prolaska carine i prosljeđivanja dokumentacije, internog transporta, lokalnog smještaja i uporabe uređaja mora predstavljati trag koji bi trebao dokazati (...) odgovornost nadležnih vlasti i osoba koje su trebale spriječiti i prijaviti ilegalni ulazak aparata za poker", rekla je Remenski.

Objasnila je kako su kockarnice i lutrija pod strogim nadzorom u EU i zemljama članicama poput Bugarske, čime se nastoji smanjiti gospodarski i financijski kriminal i pranje novca te onemogućiti nastanak uvjeta za pojavljivanje ilegalnih poslova povezanih s igrama na sreću i nezakonit ulazak aparata za poker.

"Operacija Detonator pokazala je kako takvi poslovi mogu sezati preko granica", dodala je Remenski.

Ipak, Detonator se nije proširio na zapadne dijelove Makedonije poput Tetova, Gostivara, Debra i Struge, a policija posjeduje informacije da su tamo zločinačke skupine s Kosova, iz Albanije i drugih zemalja povezane s lokalnim kriminalnim klanovima. 

"Takve skupine postoje u Tetovu, usporedo s ilegalnim kockanjem. To znaju čak i djeca. Čim padne mrak, otvaraju se kockarnice. Djeluju kao obične trgovine i radnje. Posjetitelji su s Kosova i iz Albanije te [donose] veliku zaradu lokalnim vlasnicima ilegalnih kockarnica", izjavio je za SETimes Arben Shpatimi (60) iz Tetova.

"Žao mi je mladih ljudi koji se sve više upliću u taj prljav posao. Imam unuke koji su po cijele dane [usredotočeni na] sportsko klađenje. Ne rade ništa i troše novac koji zarađuju njihovi roditelji", dodao je.

Nedavno istraživanje među mladima u Crnoj Gori otkrilo je kako se 43% maloljetnika kladilo u sportskim kladionicama ili kroz druge igre na sreću, unatoč tome što zakon zabranjuje mladima ulazak u prave kockarnice.

Olivera Komar iz agencije za istraživanje DeFacto Consultants utvrdila je kako je prosječna dob početka bavljenja sportskim klađenjem 11 godina, a najmlađem je ispitaniku bilo samo pet godina. Razlozi koje mladi najčešće navode su financijska dobit, uzbuđenje i zabava. 

__________________________________________

preuzeto od: setimes.com

Facebook status - PLJAČKAŠ

Rajan Homsli (29) ušao je u banku u Tualatinu u Oregonu noseći paket za koji je tvrdio da je bomba, i pobjegao sa nepoznatom količinom novca. Policija je utvrdila da se u paketu nije nalazilo ništa opasno.

Homsli je ponosno na svoj Facebook profil postavio izjavu "postao sam pljačkaš banki". Kada je policija objavila snimak sigurnosne kamere, i taj zapis je "okačio" na svoj profil.

Pošto su ga prijatelji zapanjeno pitali o čemu je riječ, odgovorio im je da je izgubio strpljenje zbog nedostatka novca za lijekove, pošto boluje od dijabetisa.

Na profil je postavio i pjesmu "Scooby snacks" grupe Fun Lovin Criminals, odnosno spot u kom glavni junak pljačka banku i igra poker, sa komentarom "Ova pjesma mi je svirala u glavi".

Uhapšen je dva dana nakon pljačke.

Ko uvozi drogu, ko nam ubija djecu???

U srijedu 23. marta 2012. godine pripadnici Agencije za istragu i zaštitu BiH (SIPA) lišila su slobode 6 osoba sa područja Sarajeva, Zenice i Jablanice.
 

E.K. (1974), I.K. (1962), Dž.F. (1964) i Đ.K. (1976), iz Zenice i Jablanice, te meni dobro poznate i uljudne komšije Đ.Ž. (1948), M.H. (1965).iz Hadžića.

Tom akcijom pronađeno je 7.119 "spida" i 4 kilograma smješe koja se koristi za miksanje sa opojnom drogom te dva pištolja "CZ 99 para" i "hs 2000" kalibra 9 milimetara  sa 37 metaka, digitalna vaga, oko 10.000 KM u raznim apoenima i valutama koje potiču iz krivičnog djela nedozvoljene trgovine opojnim drogama, osam mobilnih telefona sa SIM karticama i terensko vozilo "land rover" holandskih registarskih oznaka.  

U srijedu SIPA je upala u kuću Đ.Ž., 64-godišnjak, do juče uvijek pristojan čovjek, bez dlake na jeziku, čovjek koji nikada nije mrava zgazio, uvijek tu kada treba pomoći, i pronašla kako nam je rečeno 7 kilograma opojne droge "speed" i zaplijenila automobil u kojem se provozala sva lokalna omladina. Da li je moguće da nam djecu uništavaju naši rodžaci, komšije i kolege???
 

___________________________________________

Pisao: A.S.

Delikventna ličnost - pojam

Kada je delikventna ličnost u pitanju tu je subjekt delikventa uvijek čovjek sa nekim svojim trajnim karakterom ili trenutnim osjećanjem, motivima, ciljevima, i interesima koji su obično definisani predispozicijama. Svaki čovjek se prirodno rađa sa sopstvenim biopsihičkim faktorima i ne postoji opšte prihvaćena definicija ličnosti. Još složeniji problem nastaje kada je u pitanju termin DELIKVENTNA LIČNOST. Centralno pitanje kriminologije, posebno kriminalne etiologije je da li postoji ta razlika između delikventne i nedelikventne ličnosti?

Po tom pitanju dominiraju dva shvatanja:

PRVO polazi od toga da ne postoji nikakve biološke i psihološke razlike između delikvenata i nedelikvenata, što bi značilo da delikventna ličnost kao takva i ne postoji.

DRUGO pretežno shvatanje polazi od stavova da je delikventna ličnost devijantna, biološki abnormalna, osoba poremećene psihičke strukture.

Prve ideje o delikventu/zločincu datiraju od antičkih mislilaca. Prva naučna shvatanja i pokušaj studioznog izučavanja delikventne ličnosti vezuju se za antropološku školu i Lombroza.

Prema savremenim shvatanjima - ličnost delikventa čine posebnosti ili neki drugi elementi biološke psihološke, psihopatološke i društvene determinacije. Naučna istraživanja koja su vezana za biološke pristupe delikventnu osobu vide kao ličnost koja ima specifične tjelesne degenerativne karakteristike, bilo konstitucionalnih specifičnosti, endokrinih i hromozomskih aberacija, genetskih predispozicija i urođenih sklonosti, bilo rasnih predispozicija.

Pristupi psihološke orijentacije delikventnu ličnost vide kao osoba koja je ispod prosječne inteligentcije, koja ima nizak prag frustracione tolerancije; psihoanalitičari ih vide kao osobe sa poremećenim nagonima; bihevioristi kao ličnost koje su formirane u procesu socijalnog učenja; individualna psihologija ih vidi kao osobe koje su iskompleksirane. Vrlo često je delikventna ličnost definisana poremećajima duševnog stanja i nervnog sloma.